Éric-Emmanuel Schmitt u zagrebačkome HNK

Éric-Emmanuel Schmitt, francusko-belgijski dramatičar, pisac, redatelj i glumac, prvi put gostuje u Hrvatskoj, u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu, od srijede 17. do petka 19. ožujka 2021.
Njegova su djela prevedena na 46 jezika, uključujući i hrvatski te postavljana na pozornice u više od 50 zemalja. Gostovanje koje je ostvareno u suradnji s Francuskim institutom u Hrvatskoj i Wallonie-Bruxelles International po prvi će put predstaviti hrvatsku izvedbu slavne drame Éric-Emmanuela Schmitta.

U četvrtak 18. ožujka u 19. 30 sati Éric-Emmanuel Schmitt nastupit će na sceni kazališta u adaptaciji svoje priče Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana. Predstava će imati hrvatski titl i bit će prikazana na HRT-u 27. ožujka.

Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana nježna je i duhovite priča o 12- godišnjem židovskom dječaku koji se sprijateljuje s arapskim trgovcem iz njegove ulice. Predstava se bavi pitanjima poput: Kako pobjeći od samoće, prokletstva nesreće? Kako naučiti smijati se?
Od svojega prvog objavljivanja 2001. godine ovaj je tekst obišao svijet. Objavljen je u 50 zemalja, postavljen u kazalištima mnogo puta na brojnim jezicima, obrađivan u višim razredima osnovne i u srednjoj školi. Njegova filmska adaptacija u režiji Françoisa Dupeyrona donijela je velikom Omaru Sharifu Cezara u Francuskoj i Zlatnoga lava u Veneciji te nominaciju za američki Zlatni globus.

Foto: Press HNK Zagreb

Premijerno u Žar ptici – Barun Munchausen

JEDAN SASVIM DRUGAČIJI MüNCHAUSEN U IZVEDBI MARKA HERGEŠIĆA

“Zamislite… jednog pustolova. Oplovio je sve znane i neznane zemlje, ukrotio divlje zvijeri, upoznao Svemir i Zemlju uzduž, poprijeko, iznutra, ovako, onako i naopako. Možete li zamisliti takvog čovjeka? Možete?
A sad, zamislite da je njegov brod…ma, ne, samo malo.
Ovako: zamislite da je on jedan obični tata i zove se vrlo obično, recimo…Marko. Dok radi, dok čisti, kuha i posprema, on mašta. Je l’ i vi to često radite? Maštate dok radite nešto sasvim obično? Da?!”

– U ovu pustolovinu, kako nam je opisuje autorica dramatizacije Dunja Fajdić – povest će nas naš barun – Marko Hergešić.

Uz brojne zapažene uloge koje je dao na našoj sceni Marko ovim projektom obilježava 10. godišnjicu profesionalnog rada u Gradskom kazalištu Žar ptica. Predstavu Barun Munchausen je režirao Aleksandar Švabić, kojem je ovo prva suradnja na predstavi za djecu. U autorskom timu su još i skladatelj Matija Antolić, kostimografkinja Dženisa Pecotić, te oblikovatelj rasvjete Goran Jurković.
Vizuale predstave dizajnirala je Mare Milin.

Onda, brzo s nama na brod! Pridružite nam se na plovidbi kroz priče baruna Münchhausena – pozivaju iz kazališta.

– “Ukrcavanje” na plovidbu predstave Pustolovine baruna Münchausena službeno počinje u srijedu 17. ožujka u 19 sati. Svečanoj premijeri pored svega 80 gostiju u dvorani, zbog poštivanja epidemioloških mjera, moći će prisustvovati svi naši prijatelji i naša publika u live streamu putem You tube kanala Žar ptice – poručuju iz kazališta.

Nova predstava Barun Munchausen će se pretpremijerno za građanstvo igrati na matinejama u petak 12.3. u 17:55 i nedjelju 14. 3. u 11.00, te za škole u ponedjeljak i utorak 15. i 16. 3. u 10:00.

Foto: Press

Vinku na dar – Koncert posvećen tenoru Vinku Maroeviću

Na pozornici splitskog Hrvatskog narodnog kazališta, danas 11. ožujka s početkom u 19 sati, solisti Opere splitskog kazališta izvest će koncert posvećen svom kolegi Vinku Maroeviću u povodu njegova umirovljenja. Dugogodišnji solist Opere HNK Split tenor Vinko Maroević nezaobilazan je u solističkim podjelama domaćih opernih produkcija još od 1992. i prve uloge na splitskoj pozornici, one Beppea u operi I Pagliacci Ruggera Leoncavalla. Uz Maroevića, birane operne arije pjevat će njegove kolege: sopranistice Antonija Teskera, mezzosopranistica Terezija Kusanović, tenori Špiro Boban i Bože Jurić Pešić, basovi nacionalni prvak Ivica Čikeš, Mate Akrap i Božo Župić uz klavirsku pratnju Tetyane Borščagivske.

Na programu su arije iz operâ i napjevi Vincenza Bellinija, Francesca Paola Tostija, Blagoja Berse, Franza Schuberta, Sergeja Rahmanjinova, Jakova Gotovca, Antuna Dobronića, Sergeja Rahmanjinova, Josipa Hatzea, Alessandra Stradelle, te crnačka duhovna pjesma Nobody Knows the Trouble l’ve Seen.

MAROEVIĆ, Vinko (Split, 16. II. 1956.), hrvatski operni pjevač, tenor. Rođen je u Splitu, a podrijetlom je iz Staroga Grada na Hvaru. Solo-pjevanje je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Cynthije Hansell-Bakić. Prije toga završio je tečaj sviranja orgulja na Institutu za crkvenu glazbu u Zagrebu. Diplomirao je i na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Debitirao je u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu ulogom Mengone u komičnoj operi Ljekarnik Josepha Haydna (1986.). Studij opernih uloga usavršavao je u Rimu kod prof. Maje Sunare, a jednu sezonu bio je član Opernhausa u Grazu. Na pozornici HNK Split prvi se put pojavio tumačeći ulogu Beppea u operi I Pagliacci R. Leoncavalla (1992.). Nakon toga naredao je čitav niz uloga u operama Verdija: La Traviata (Gastone), Nabucco (Abdallo), Attila (Uldino), Simon Boccanegra (Kapetan), Rigoletto (Borsa), Otello (Roderigo), Don Carlo (Kraljevski glasnik), Falstaff (Fenton), Macbeth (Malcolm), I Vespri Siciliani (Danieli), Ernani (Don Riccardo), Il Trovatore (Ruiz), I Lombardi alla prima crociata (Prior), Aida (Egipatski glasnik), La Forza del destino (Trabuco); Donizettija: Lucia di Lammermoor (Lord Arturo Bucklaw i Normanno); Rossinija: Il Turco in Italia (Albazar); Puccinija: Turandot (Pang), La Bohème (Parpignol), Tosca (Spoletta), Manon Lescaut (Učitelj plesa), Gianni Schicchi (Marco), Madama Butterfly (Goro); Ponchiellija: La Gioconda (Isepo); Bellinija: Norma (Flavio); Boita: Mefistofele (Nereo i Wagner); Bizeta: Carmen (Le Dancaïre); Offenbacha: Orfej u podzemlju (Merkur); Masseneta: Werther (Schmidt); Camillea Saint-Saënsa: Samson et Dalila (Filistejski glasnik); R. Straussa: Salomè (Četvrti Židov); Čajkovskog: Evgenij Onjegin (Triquet); Smetana: Prodana nevjesta (Glavni komedijaš); J. Straussa: Šišmiš (Dr. Blind).

Od domaćeg opernog repertoara pjevao je u operama Zajca: Nikola Šubić Zrinjski (Mehmed Sokolović); Gotovca: Petar Svačić (Knez Velja), Mila Gojsalića (Mujezin); Hatzea: Adel i Mara (Omer); F. Paraća: Judita (Ozija); Tijardovića: Mala Floramye (Mirko i Šjor Dane); Krstičevića: Krvava svadba (Zaručnik), Atlantida (Tarkul); Foretića: Maršal (Jugo).

Maroević je nastupao i kao koncertni pjevač u zemlji i inozemstvu, a posebice se isticao kao interpret djela sakralnog sadržaja, gdje važno mjesto zauzima solistička dionica u Psalmima Velikog tjedna Julija Bajamontija, te pogotovo uloga Evanđelista u oratoriju Muka Gospodina našega Isukrsta po Ivanu Borisa Papandopula, koju je i snimio s Gradskim zborom “Brodosplit”. Nastupio je i u oratoriju don Šime Marovića, Križ, čija je praizvedba održana u Dubrovniku 5. prosinca 1997., u franjevačkoj crkvi Samostana male braće.

Foto: Press

Revizor

– U našoj predstavi želio sam se odmaknuti od općepoznatoga tumačenja Revizora i s glumcima napraviti novo viđenje komada. Posebno smo se fokusirali na lik Hlestakova, koji je najčešće predstavljan kao blesav, lakomislen, hedonističan, bezobrazan, lažljiv, bezosjećajan mladić. Mi ga prikazujemo posve drugačijim i zato je njegov kraj neminovan. Možda taj pogled na Hlestakova neće naići na opće odobravanje, ali redatelj mora oblikovati svoje čitanje do kraja, kao što i svaki gledatelj viđeno mora tumačiti na svoj način. To je bit kazališta. Viđeno mora biti jasno i zaokruženo, o čemu svatko ima pravo donijeti svoj sud i ostvariti svoj odnos prema doživljenom – rekao je redatelj Sergej Potapov.

Predstava Revizor prema remek djelu N.V.Gogolja u režiji jednog od najnagrađivanijih ruskih umjetnika Sergeja Potapova premijerno je izvedena u petak navečer.

Revizor razotkriva svijet korupcije do u najsitnije detalje, dočaravajući brojne karaktere koji jedino vezama, uslugama i novcem ostaju na svojim pozicijama. Nemoral, lukavost i poniznost vladaju, a varalice to iskorištavaju, stvarajući sliku bolesnog i pokvarenog društva.

Intendantica Dubravka Vrgoč objasnila je kako predstava nije imala nije imala namjeru ući u dijalog s prošlim vremenom, već s ovim današnjim. Ona je na određeni način replika na pogubljenu zbilju u kojoj epizodisti preuzimaju uz izgled i namjere naslovnih karaktera i u kojoj svaka reinterpretacija ili dekonstrukcija vodi izravno ne u uspostavljanje novih, već u gubitak onih postojećih sve upitnijih vrijednosti.

U ansamblu predstave u ulozi načelnika, upravitelja grada je Bojan Navojec, njegovu ženu tumači Daria Lorenci Flatz a kćer Iva Mihalić. Lažnog revizora, običnog činovnika Hlestakova glumi Igor Kovač a njegovu slugu Osipa Ivan Jončić. Školski nadzornik je Slavko Juraga, sudac Dušan Bućan, staratelj dobrotvornih ustanova Alen Šalinović, Milan Pleština je upravitelj pošte, mjesni vlastelini Dopčinski i Bopčinski Filip Vidović i Silvio Vovk, policajca igra Kristijan Potočki a Mišku, slugu Tin Rožman.

Scenografiju kostime i video potpisuje ruska umjetnica Julija Vetrova.

Ulaznice za predstavu kupite OVDJE.

Foto: Press – Mara Bratoš

Teatar Exit

– Nakon gotovo tromjesečne pauze uzrokovane epidemiološkim mjerama, Teatar EXIT vraća se u dio zagrebačke kulturne i kazališne ponude. Na repertoaru su dvije najnovije predstave koje se izvode na dvije lokacije kroz dva vikenda – poručuju iz Teatra.

Riječ je o predstavi “FEŠTA” koja igra u Teatru EXIT te predstavi “TIHA NOĆ” čije se izvedbe održavaju u Studiju EXIT.

– Ako vam je dosta pandemije, prepustite se predstavi „FEŠTA“ koja će vas odvesti 5 godina u budućnost iz koje će se na pandemiju gledati s barem malo smijeha. Naime, predstava je koncipirana kao proslava 5. godišnjice braka bračnog para Josipe i Josipa koji su organizirali tematsku zabavu pod maskama kao sjećanje na svoje vjenčanje 2020. godine. Par će vam na proslavi otkriti sve o sebi i svom odnosu – i ono što su planirali i ono što nisu. Publika pritom neće samo svjedočiti njihovim pričama, nego će biti i dio njih. O čemu se točno radi, najbolje ćete provjeriti ako osobno dođete na ovu neobičnu proslavu godišnjice braka 20.3. (sub) i 26.3. (pet) u 20 sati u Ilicu 208. Predstava je autorski projekt Josipe Anković i Josipa Ledine koji ujedno i glume u predstavi, dok je umjetnička savjetnica na projektu bila Anica Tomić – kažu iz Teatra.

– U Studiju EXIT (Gundulićeva 37/1) na repertoaru je „TIHA NOĆ“, predstava u izvedbi Franje Dijaka te režiji Matka Raguža. Predstava progovara o usamljenosti, socijalnim pritiscima i osjećaju nepripadanja stavljenih u kontekst Božića. Iako najprigodnija za božićno vrijeme, priča je to koja ima dublju pozadinu i koja se proživljava u svakom dijelu godine pa tako i u vrijeme Uskrsa koji nam se bliži, a čiji su zahtjevi i okolnosti vrlo slični onim božićnim. Bitka je to sa samim sobom koja se vodi neprestano, a kako ju je na Badnjak vodio Bruno, glavni junak ove priče, možete vidjeti u subotu 20.3. i 27.3. u 19 sati u Gundulićevoj 37/1 – zaključuju iz Teatra.

Ulaznice su dostupne online na www.ulaznice.hr i na blagajni Teatra EXIT 20.3. i 26.3. od 18 do 20 sati. Ulaznice za predstavu “TIHA NOĆ” dostupne su i na dan izvedbe u Studiju EXIT (Gundulićeva 37/1) od 18 do 19 sati, gdje je moguće isključivo gotovinsko plaćanje.

Foto: Press – Exit, Neno Mikulić, Josip Dolovčak

Huddersfield

– U iznimno teškim okolnostima obilježenim epidemiološkim mjerama i drastičnom smanjenju gledališta na 26 mjesta, Huddersfield je dočekao proslavu 50. izvedbe. Čestitke idu glumcima i autorskom timu, a zahvala publici! – poručuju iz kazališta.

Još jedna ZKM-ova predstava proslavlja 50. izvedbu – Huddersfield – Uglješe Šajtinca, u režiji Renea Medvešeka, adaptaciji i dramaturgiji Tomislava Zajeca – jubilarna izvedba, u utorak, 16. ožujka 2021. u 20:00 sati.

Da će Huddersfield biti još jedna ZKM-ova uspješnica osjetilo se već na premijernoj izvedbi: 27. listopada 2018.
Od tada su osvojene i nagrade:

Nagrada hrvatskog glumišta 2019. za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika: Mateo Videk
Festival malih scena u Rijeci 2019:
Nagradu Veljko Maričić za najbolju mušku ulogu : Dado Ćosić
Nagrada Veljko Maričić za najboljega mladog glumca: Mateo Videk
Nagrada Darko Gašparović za najbolju dramaturgiju: Tomislav Zajec
Žiri Novog lista u sastavu: Kim Cuculić, Ivana Kocijan i Davor Mandić nagradu MEDITERAN dodijelio je Dadi Ćosiću za ulogu Ratka.

Više o predstavi:

Uglješa Šajtinac (Zrenjanin, 1971.) jedan je od najznačajnijih suvremenih srpskih dramskih pisaca, dobitnik niza nagrada među kojima je Europska nagrada za književnost, kao i Sterijina nagrada za dramu Huddersfield 2005. godine. Spomenuta drama ujedno je bila predloškom predstave Jugoslavenskog dramskog pozorišta, koja je u svom desetogodišnjem izvođenju stekla kultni status, kao i istoimenog višestruko nagrađivanog filma.

Šajtinac je jednostavno sažeo radnju Huddersfielda: „Četiri muška lika iz istog razreda iste škole koji su se skupili u jednom stanu i eto, odvija se pred publikom muška drama s likovima koje nitko ne voli. Da Igor nakon deset godina nije došao iz Huddersfielda oni se ne bi sastali, a on je mamac da oni izgmižu iz svojih rupa i pokažu svoje pravo lice izgubljene generacije i lica muškaraca koji su inače patetičniji od žena…“.
„Vidiš, meni Huddersfield zvuči sunčano“ – u toj jednostavnoj rečenici, koju negdje pri kraju drame Huddersfield kao repliku izgovori jedan od njezinih protagonista, smješten je čitav, brutalan ali nevjerojatno porozan, svijet ovog iznimnog komada. Onaj koji bez ikakve zadrške, iskreno i do kraja komunicira svu teškoću prisutnosti u prostoru nikad donesenih životnih odluka, ali i istodobno silne potrebe za neodustajanjem.

Huddersfield donosi mračnu, duhovitu i vrlo potresnu priču o generaciji tridesetogodišnjaka, koji na prijelazu u novi milenij teško iza sebe ostavljaju posljedice rata, a pred sobom ne vide baš nikakvu naznaku bolje budućnosti. U takvim okolnostima i u vremenu potpune rasprodaje moralnih i materijalnih vrijednosti, čak se i kišovito jorkširsko predgrađe čini obećanom zemljom. Upravo iz te zemlje vraća se jedan od junaka ove predstave, i svojim povratkom otvara nikad riješena pitanja i traume iz vremena za koje su svi mislili da je davno zaboravljeno.

Glume: Dado Ćosić, Adrian Pezdirc, Sreten Mokrović, Filip Nola, Tina Orlandini, Ugo Korani.
Scenografkinja: Tanja Lacko/Kostimografkinja: Doris Kristić/Oblikovatelj zvuka: Kruno Miljan
Oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek/Izbor glazbe: Rene Medvešek/Likovni suradnik: Hrvoje Novaković/Asistentica redatelja: Nika Bokić/Asistentica scenografkinje: Ana Sarić / Asistentica kostimografkinje: Marta Žegura/Jezična savjetnica: Đurđa Škavić/Inspicijentica: Petra Prša

Foto: Press – ZKM/Marko Ercegović

Svjetski dan lutkarstva – Zajedno stvaramo POKRET

Svake godine u cijelom svijetu se slavi Svjetski dan lutkarstva 21. ožujka.

– Hrvatski centar UNIMA i Hrvatski centar ASSITEJ zadnjih desetak godina zajednički obilježavaju Svjetski dan lutkarstva i Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade. Ove godine naši domaćini su Grad Dubrovnik odnosno Kazalište Marina Držića i Kulturno društvo Aster. Slogan ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana lutkarstva je Zajedno stvaramo POKRET. Hrvatsku poruku ove godine napisao je počasni član Hrvatskog centra UNIMA i počasni član međunarodne UNIMA-e Luko Paljetak. Međunarodnu poruku napisala je Audrey Azoulay, direktorica UNESCO-a – poručuju iz kazališta.

Na ovaj dan sva lutkarska kazalište prije početka svake predstave pročitat će hrvatsku i međunarodnu poruku

UNIMA
Na 18. svjetskom kongresu UNIMA-e u Magdeburgu 2000. godine odlučeno je da se započne obilježavati dan lutkarstva, a međunarodno vijeće UNIMA-e na svom sastanku u Atlanti odlučilo je da se Svjetskim danom lutkarstva proglasi 21. ožujka.
“Sada još govorimo da Svjetski dan lutkarstva pada na prvi dan proljeća, a nadamo se da će doći dan kad će se u školi učiti da proljeće počinje na Svjetski dan lutkarstva” (Zvonko Festini, predsjednik Hrvatskog centra UNIMA).
Svjetski dan prvi puta u povijesti obilježen je 2003. godine u New Delhiju.
Hrvatski centar UNIMA osnovan je 1992. godine.

Foto: Press

Vrzino kolo

Povodom 142. rođendana Joze Ivakića (hrvatskog književnika, kazališnog i filmskog redatelja), po kojem kazalište s ponosom nosi ime, na YouTube kanalu kazalište Vinkovci, od 18. ožujka javno je dostupna komedija nastala po Jozinom tekstu – Vrzino kolo. Predstava je premijerno izvedena 2017. povodom 100 godina kazališne tradicije u Vinkovcima, kao redateljski uradak Vjekoslava Jankovića.

„Autora znate: on je uvijek pisao komade i knjige od žena i od ljubavi. Najposlije to je uvijek zanimljivo i uvijek će biti u modi, doklegod bude na svijetu muških i ženskih!… I udaja je uvijek u modi; jer ženske, sve od reda, ipak vole da se udadu.“

„A vidite, mnoga bi ljepotica ostala neudana, da nisu muškarci kao mala djeca: kad im drugi hoće da preotmu igračku, za koju dosada ni marili nisu – onda se i oni otimaju za nju.“ Joza Ivakić

Predstava Vrzino kolo je nastala u koprodukciji Gradskoga kazališta ‘Joza Ivakić’ Vinkovci i Hrvatskoga kazališta u Pečuhu, a povodom obilježavanja 100 godina kazališnog života u Vinkovcima te 85 godina od smrti Joze Ivakića.

Predstava Vrzino kolo etnografski obrađuje nekoliko segmenata građanskog života između svjetskih ratova. Identitet prostora afirmiramo građanskim elementima kulturne baštine Vinkovaca kao što su ; jezik, glazba, kostim, životne navike, društvene vrijednosti,vjerovanja. Pisac gradi svijet drame kroz moralnu poruku o temeljnim društvenim odnosima kroz teme ljubavi, braka, suodnosa materijalnih i duhovnih načela. Svevremenske suodnose propitujemo suvremenim teatarskim jezikom kako bi priča svojom aktualnošću ostvarila davno piščevo htijenje i zaljubljenost u temeljne vrijednosti života u vinkovačkoj varoši.

Vrzino kolo u kojem se sve događa, je kolo u kojem svatko želi biti glavni, svatko vuče na svoju stranu i stvara se metež. Muško – ženska tema bit će interesantna dokle god bude muškaraca i žena, a osobito dokle god bude muškaraca koji kao mala djeca vole uzeti igračku s kojom se netko drugi igra. U predstavi se najviše bavimo emocijama i njih želimo prenijeti publici, kako bi činila ono što želi, što voli i da stane iza sebe, bude ponosna. Ljepota Ivakićevog „Vrzinog kola“ je i u tome što s jedne strane donosi pučku tradiciju, a to su ljubavni odnosi, ljubavni zapleti, ljepota govora, glazbe, a s druge strane dva su čina napisana kao vodvilj, po kazališnim normama koje su bile u tom trenutku aktualne i moderne. Ivakić spaja najbolje od velikog kazališta i tradicijskog pučkog teatra – riječi su redatelja, Vjekoslava Jankovića.

AUTORSKI TIM:
Redateljsko vodstvo: Vjekoslav Janković
Likovna oprema: Saša Došen
Kostimograf: Saša Došen
Scenograf: Saša Došen
Glazba: Igor Valeri
Koreograf: Danijel Šota
Scenski pokret: Petra Blašković
Harmonika: Andrej Pezić
Snimatelj: Davor Šarić

Uloge tumače:
Ivan Ćaćić – ženskar Jotina
Matea Marušić – puštenica Julka
Katarina Baban – namiguša Kata
Denis Brižić – matori Tutljo
Hrvoje Seršić – kočoperni Čiko
Selena Andrić – ofrkuša Ljubica
Goran Smoljanović – stari Rogonja
Katarina Krištić – konobarica
Vladimir Andrić – harmonikaš/grabancijaš
Zorko Bagić – pomoćni harmonikaš/grabancijaš
varošani i plesači – Folklorni ansambl „Lisinski“, Vinkovci, umjetničko vodstvo Danijel Šota

LINK ZA GLEDANJE (aktivan od ponoći 18.03. 2021.)

Foto: Press – GK Joza Ivakić/Z. Tanocki i G. Pani

Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade

Hrvatski centar ASSITEJ i Hrvatski centar UNIMA zajednički obilježavaju Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade (20.3.) i Svjetski dan lutkarstva (21.3.). Slogan ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana kazališta za djecu i mlade je „Povedite dijete u kazalište”.

Hrvatsku poruku ove godine napisala je kazališna redateljica Lea Anastazija Fleger.
Međunarodne poruke napisali su predsjednica ASSITEJ International Yvette Hardie, te četvero mladih zaljubljenika u kazalište.

– Naše se kazalište pridružuje obilježavanju Međunarodnog dana kazališta za djecu i mlade već 19. ožujka, svečanom izvedbom plesne predstave za djecu uzrasta 3+ “Beskrilci u oblacima” autorice i koreografkinje Andree Gotovina. Predstava je na rasporedu u 18 sati – poručuju iz INK Pula.

20. ožujka na rasporedu su dvije izvedbe u 11 i 18 sati.

Na konferenciji za medije održane u utorak, 16. ožujka, predstavljen je autorski tim predstave kao i prvi put pripremljen edukativni paket, malo bogatija, proširena, programska knjižica o predstavi, individualnijeg pristupa ciljanoj publici uz predložene tehnike medijacije.

U nastavku donosimo tekst hrvatske poruke:

“Danas je veliki dan, dan velikog slavlja, dan za sve male i velike ljubitelje kazališta. 20. ožujka svake godine obilježava se Svjetski dan kazališta za djecu i mlade.
Na današnji dan sva kazališta za djecu i mlade u cijelome svijetu vesele se suigri s najdivnijom publikom, njihovoj sreći, ushićenju, žamoru, snovima, mašti, čaroliji, izmišljenim svjetovima, ozarenim licima, zadovoljstvu, zajedništvu, pričama.
Mnogi autori koji se upuste u rad na predstavi za djecu suočavaju se s pitanjem kako napraviti predstavu koja će vam biti interesantna, bliska, zanimljiva, koju ćete sa zadovoljstvom pratiti, nakon koje ćete izaći prepuni dojmova. Izazov je raditi predstave za djecu. Zašto? Jer ste vi, djeco najiskrenija publika. Draga djeco, upravo ste nam vi najvažnija inspiracija, naš cilj je uvući vas u predivan, čaroban svijet kazališta, želimo da kazalište postane neizostavan dio vašeg života.
Nadamo se da će mnogi od vas postati novi glumci, redatelji, dramaturzi, koreografi, scenografi, kostimografi, ali i rekviziteri, majstori zvuka i svjetla.
Svi mi koji smo na sceni, ali i naši tajni pomagači iza scene, zaljubili smo se u kazalište. Obožavamo se igrati. Kazalište nam omogućava da stvaramo nove svjetove, svjetove u koje postavljamo pravila po kojima se igramo. Nema kazališta bez igre, štoviše kazalište je „vječna igra“. Te naše čarobne igre, bez vas, djeco, nema.
Danas poruke o važnosti kazališne umjetnosti u životima djece i mladih putuju po cijelome svijetu, bez obzira na pandemiju i na ograničen broj publike u gledalištu.
Ja sam dobila tu čast da u Lijepoj našoj budem glasnik nade i snova svih umjetnika koji stvaraju za djecu i mlade.
Dragi roditelji, djedovi, bake, profesori, povedite svako dijete u kazalište.
Draga djeco, dobrodošli na najljepše mjesto na svijetu, dobrodošli u kazalište!”
Lea Anastazija Fleger

Foto: Press

Mala scena

– Prošla je godina dana od početka našeg projekta Mala scena online. Preko 150 ispričanih priča i više od pola milijuna pregleda dokazalo nam je da našu publiku osobito zanima pričanje i slušanje priča. Mnogobrojne poruke podrške, zahvale, dječji crteži i snimke, ohrabrili su nas na nastavak čitanja priča kojim želimo potaknuti djecu na maštanje, slušanje i čitanje. Htjeli smo za vas stvoriti platformu koja će pojednostavniti slušanje priča, skratiti vam proces traženja priča i materijala, a također se i potpuno fokusirati na auditivno iskustvo čime djeci pružamo mogućnost uživanja u kvalitetnim, zabavnim i poticajnim aktivnostima bez ekrana. Tako je nastala ideja o Slušateci – audiopričaonici u sklopu koje, osim poznatih bajki i priča, svaki tjedan dodajemo i dvije nove, originalne priče poznatih hrvatskih autorica i autora. Ovaj mjesec za Slušateku piše Jelena Pervan, autorica hit-priča o Mrljeku i Prljeku i osnivačica “Kuće od priča”! Također, potaknuti fantastičnim kritikama za našu novu predstavu Sunce djever i Neva Nevičica, tijekom koje naš poznati pijanist i skladatelj Matej Meštrović uživo daje glazbenu podlogu priči, a i sa spoznajom da glazba uvelike utječe da razvoj mašte, kognitivnih sposobnosti i na sâm doživljaj priče, pripremamo i posebnu seriju s pričama Ivane Brlić-Mažuranić! Ove će poznate priče biti ispričane uz originalnu glazbu Mateja Meštrovića što će, vjerujemo, podignuti iskustvo slušanja na višu razinu – poručuje Mala scena.

– Kako smo tek na početku života naše Slušateke, tijekom ožujka planiramo svakodnevno dodavati nove priče s idejom da se baza priča širi svakim tjednom novim, originalnim pričama. Slušateka funkcionira na načelu pretplate, a moguće je odabrati više razina pretplate – svaka razina donosi i posebne pogodnosti kao, recimo, popust na ulaznice za naše predstave!
Za više informacija i pretplatu posjetite web-stranicu Slušateke: www.patreon.com/slusateka Projekt je putem natječaja, “Programi digitalne prilagodbe i kreiranja novih kulturnih i edukativnih sadržaja” sufinanciralo Ministarstvo kulture i medija RH, na čemu zahvaljujemo – poziva Mala scena.

Međunarodni dan kazališta za djecu i mlade u Maloj sceni!
Ožujak je mjesec kazališta!
20. ožujka proglašen je Međunarodnim danom kazališta za djecu i mlade.
21. ožujka Međunarodni je dan lutkarstva, a
27. ožujka Svjetski je dan kazališta!
Naše slavlje počinje već 19. ožujka predstavom Sunce djever i Neva Nevičica u izvedbi Buge Marije Šimić u 19 sati. S obzirom na ograničenje mjesta, ostalo je još svega nekoliko ulaznica, ali predstava će se moći gledati i online putem streaminga!
20. ožujka izvodimo predstavu za bebe Priča o kotaču u 10 sati, koja će također biti dostupna za gledanje online uživo.

Zaista vjerujemo da je ove godine još važnije slaviti ovaj dan nego inače, jer kako kaže Yvette Hardy, predsjednica ASSITEJ-a (krovnoga svjetskog udruženja kazališta za djecu i mlade):
“Jer jedno je sigurno, kazalište je potrebnije nego ikada prije. U kazalištu se iznova povezujemo, pravimo mjesta za ozdravljenje i duše, ne samo tijela . Iznova zamišljamo, iznova sređujemo i pružamo otpor. Vraćamo sjećanja i vraćamo članove u našu zajedničku ljudskost. A to omogućuje onaj umjetnik u svima nama.“

Foto: Press Mala scena

Moje istrijansko korona vjenčanje

– Nakon 9 godina uspješnog djelovanja na području ponude sadržaja za djecu, naše kazalište pokreče večernju scenu Scena 15+ i to komedijom: Moje istrijansko korona vjenčanje – poručuju iz kazališta.

Riječ je komediji koja obrađuje izuzetno aktualnu temu neprilika koje donosi trenutna situacija po pitanju organizacije vjenčanja, a radnje cijele predstave odvija se u lokalnoj oštariji „Nemojte ča zamirit“. Oštar Tone ima težak zadatak organizirati vjenčanje svoje kćeri Silvane i budućeg mladoženje, Talijana Luigija koji zbog lock-downa ostao zatočen u Italiji. Uz niz komičnih situacija i istarske snalažljivosti Silvana neće po peti put morati odgađati vjenčanje te ćemo za sada, barem u našoj predstavi, dočekati sretan kraj.

Moje istrijansko korona vjenčanje
Igraju: Majkl Mikolić, Luka Juričić, Katja Rabar, Irin Šime Rabar, Elizabeta Košeto, Lucija Pajca i Matilda Nikić
Autor teksta: Goran Mihovilović
Režija i adaptacija: Majkl Mikolić
Scenografija: Lena Modrušan i Luka Juričić
Kostimi: Valentina Ferlin-Živić
Scenski pokret: Katja Rabar
Šminka: Lena Modrušan
Dizajn rasvjete: Anri Deronjić
Tehničko vodstvo: Ivan Živolić i Anri Deronjić
Termini: 25.3. (četvrtak) u 20:00 sati, 26.3. (petak) u 20:00 sati, 27.3. (subota) u 20:00 sati,
28.3. (nedjelja) u 20:00 sati
Cijena ulaznice: 50kn

Informacije i rezervacije: 0955222505, teatar.naranca@gmail.com
Potrebna je rezervacija zbog limitiranog broja mjesta u dvorani

Foto: Press

Svjetski dan kazališta

Teatar EXIT Svjetski dan kazališta obilježit će svojom najnovijom predstavom „TIHA NOĆ“ koju će održati na svojoj maloj sceni u Studiju EXIT (Gundulićeva 37/1) s početkom u 19.00 sati.

– Možda vas okolnosti zadnjih godinu dana ne motiviraju za izlazak i odlazak u kazališta, ali 27. ožujka kao Svjetski dan kazališta izvrstan je poticaj da to ipak u subotu učinite, a predstava “TIHA NOĆ” motivirat će vas da to nastavite činiti i kasnije jer će vam osvijestiti važnost aktivnosti i društvenih odnosa i ukazati vam na sve zamke pretjerane samoće u koju može upasti svatko od nas, a da ni ne shvati što mu se dogodilo. Iako su zadnjih godinu dana izvanjske okolnosti u većoj mjeri uzrok samoizolacije, predstava ukazuje i na vlastitu odgovornost za stanje u kojem smo se zatekli. Ponekad ponos i lijenost mogu spriječiti pojedinca da se othrva usamljenosti, čime podržava vlastitu isključenost iz društva koja ga najteže pogađa u raznim prigodama poput Božića ili Uskrsa koje neizostavno prati slika obiteljskih i blagdanskih druženja. Oni koji nisu dio masovnog slavlja imaju dojam da nešto propuštaju te se mogu osjećati manje vrijednima jer se ne uklapaju u opće i naizgled jednostavne okvire i zahtjeve. Kako na Badnjak izgleda suočavanje s usamljenošću i nepripadanjem te borba sa samim sobom, u 70 minuta dočarat će vam Franjo Dijak – pozivaju iz kazališta na Svjetski dan kazališta.

Nakon kultne „Dekadencije“ i „Istoka“ ovo je treća predstava u Teatru EXIT nastala prema tekstu S. Berkoffa. Kao i prve dvije, i ovu je predstavu režirao Matko Raguž.

Predstava “TIHA NOĆ”, osim u subotu na Svjetski dan kazališta, igra i dan ranije, u petak 26. ožujka u 19.00, a ulaznice za izvedbe dostupne su online na www.ulaznice.hr, u petak 26. ožujka od 18 do 20.00 sati na blagajni Teatra EXIT (Ilica 208), te na dan izvedbe u Studiju EXIT od 18 do 19.00 sati.

Foto: Press – Hrvoje Zalukar

Kazalište sa srcem

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu u partnerstvu s Hrvatskom lutrijom organiziralo je početkom ožujka humanitarnu akciju Kazalište sa srcem u kojoj su sudjelovale brojne osobe iz javnog života.
Cilj ove plemenite akcije popravak je bronhoskopa Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić Sisak koji se tijekom mjesečnih pretraga koristi više od 100 puta te je esencijalan za pulmološki odjel bolnice u Petrinji.

U razornom potresu od 29.prosinca 2020. g. OB Dr.Ivo Pedišić u Sisku pretrpjela je velika oštećenja. Oštećene su bolničke zgrade, medicinska oprema, inventar i zalihe lijekova. Kako vrijeme prolazi nastojimo se organizirati i pružiti što veći nivo zdravstvene zaštite svim žiteljima Sisačko Moslavačke županije. Sigurno da će trebati puno napora, vremena i sredstava da bi bolnica ponovno započela raditi punim kapacitetom. Zbog toga smo zahvalni Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu i Hrvatskoj lutriji na donaciji koja će pomoći da bolnicu obnovimo i saniramo ali i da se bolnica nastavi dalje razvijati, rekao je ravnatelj bolnice Dr. Tomislav Dujmenović.

Od 1. ožujka svakoga dana na Facebook stranici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu licitiralo se za jednu od 20 poznatih osoba s kojom su ljubitelji kazališta i osobe dobra srca odlučili pogledati predstavu Revizor te ujedno i pomoći u obnovi uređaja petrinjske pulmologije.
Divan je osjećaj pomagati ljudima i uvijek se odazovem ovakvim akcijama. Neopisiv je osjećaj i ogromno zadovoljstvo kada usrećite drugog čovjeka. Dobro je činiti dobro, rekla je na samom početku akcije Tereza Kesovija.

Intendantica zagrebačkog HNK Dubravka Vrgoč izrazila je iznimno zadovoljstvo što je kazalište uspjelo pomoći i pomaže petrinjskoj bolnici.

– Kao središnje hrvatsko kazalište držim našom dužnošću biti društveno korisnim, pa kako smo za vrijeme ove pandemije različitim programima održavali našu vezu s gledateljima i imali terapeutsku ulogu, tako nam je i sada želja pomoći onima koji su najugroženiji, a to su zasigurno stanovnici Petrinje i okolice koji su stradali krajem prošle godine u razornom potresu. Također nas veseli da su se našoj akciji odazvali umjetnici, sportaši, novinari, glumci, medijske zvijezde, dakle poznati iz različitih sektora i iskazali volju da pomognu svojim angažmanom najugroženijima.

Predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije Mario Musa rekao je:
– Sretni smo što je Hrvatska Lutrija sudjelovala u ovoj lijepoj akciji te se nadamo kako će ovaj projekt potaknuti i ostale ljude da uvide koliko je pomaganje važno. Zahvaljujem ovom prilikom svima koji su se odazvali i uključili u akciju, našim poznatim osobama, a posebice svim ljudima koji su za njih licitirali i tako doprinijeli uspješnom završetku projekta Kazalište sa srcem.

Na hit predstavi Revizor redatelja Sergeja Potapova 25. ožujka u ložama zagrebačkog HNK u društvu svojih obožavatelja, licitatora i humanitaraca sjedit će i Dario Šimić, Boris Jokić, Joško Lokas, Tihomir Ladišić, Mirjana Bohanec Vidović, Goran Bogdan, Zoran Šprajc, Morana Zibar, Tereza Kesovija, Gabi Novak, Krešimir Međeral, Zoran Vakula, Matija Đulvat, Zlatan Zuhrić Zuhra, Ana Begić Tahiri, Nina Violić, Domagoj Jakopović Ribafish…

Foto: Press – Mara Bratoš

HNK Zagreb

Nakon izvrsnog koncerta zvijezda Opere zagrebačkog HNK u ponedjeljak, divne Verdijeve Latinske trilogije za koju se tražila karta više, u utorak je u istom gledalištu uprizorena pretpremijera drame Kad svijeće dogore u režiji Branka Ivande, koja na tren vraća na zagrebačke kazališne daske slavnu glumicu Zrinku Cvitešić.

Srijeda je publici ponudila fantastičnu komediju Revizor u režiji Sergeja Potapova, a već u četvrtak, također na Revizora u lože zagrebačkog HNK stiže 20 poznatih hrvatskih lica i njihovih pratnji koji su na Facebook stranici kazališta izlicitirali svoju nezaboravnu večer. Sav prihod od uplaćenih licitacija ide za kupnju bronhoskopa za bolnicu u Petrinji, čime zagrebački HNK vraća dug društvu i šalje poruku građanima Petrinje da nisu zaboravljeni. U lože stižu Dario Šimić, Boris Jokić, Joško Lokas, Tihomir Ladišić, Mirjana Bohanec Vidović, Goran Bogdan, Zoran Šprajc, Morana Zibar, Tereza Kesovija, Gabi Novak, Krešimir Međeral, Zoran Vakula, Matija Đulvat, Zlatan Zuhrić Zuhra, Ana Begić Tahiri, Nina Violić, Domagoj Jakopović Ribafish.

U petak će HNK Zagreb predstaviti svojoj publici proslavljenog dirigenta Aleksandra Kalajdžića koji će ravnati orkestrom na Simfonijskom koncertu te ostvarivati usku suradnju s Operom HNK u Zagrebu.

Vikend u HNK Zagreb je rezerviran za glamur i svečanu premijeru drame Kad svijeće dogore, nastalu u koprodukciji s Teatrom Erato u režiji Branka Ivande.

Foto: Press HNK/Mara Bratoš

Kad svijeće dogore

Predstava Kad svijeće dogore prema romanu Sándora Máraija, adaptaciji Christophera Hamptona i režiji Branka Ivande izvedena je premijerno na Svjetski dan kazališta te je ispraćena velikim aplauzom zadovoljne publike.

Predstava Kad svijeće dogore je rađena u koprodukciji s Teatrom Erato, a uloge tumače Siniša Popović, Goran Grgić i Zrinka Cvitešić/Iva Mihalić.

Maestralna drama Sándora Máraija privukla je redatelja Branka Ivandu da se vrati živom prostoru teatarske scene i s troje sjajnih glumaca postavi predstavu Kad svijeće dogore. Máraieva dramatična introspekcija budi kreativnu strast i neodoljivu potrebu da se dramska lica oplode životnom uvjerljivošću, a publici udahne jedinstveni emotivni doživljaj. Márai preskače banalnosti i piše o suštini. A povratak suštini, za sve nas pomalo je zaboravljena kategorija.

Ivanda slijedi Máraijev put prema središtu tamnih prostora naše psihe. Odriče se efekata teatra vizualnih i tjelesnih atrakcija te vodi svoje glumce do dubokih intimnih odnosa u kojima svaka riječ, ponekad šapat, traži uvjerljivost u privatnosti glumčeve osobe.

Foto: Press Mara Bratoš

Marulićevi dani objavljuju javni poziv za polaznike 5. radionice dramskog pisanja

Radionica dramskog pisanja koju vodi Tomislav Zajec održat će se u sklopu Marulićevih dana u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, od 19. do 27. travnja 2021. godine.

I u svojoj jubilarnoj petoj godini, ova će radionica biti mjestom dolaska do zaokruženih dramskih tekstova, a prijaviti se mogu kako mladi pisci na početku spisateljskog puta tako i iskusniji dramski autori. Sudjelovanje u radionici za sve je odabrane polaznike besplatno.

Tomislav Zajec nagrađen je Grand Prixom na 29. Journées de Lyon des Auteurs de Theatre u Lyonu 2018. godine, peterostruki je dobitnik nagrade za novi dramski tekst Ministarstva kulture RH Marin Držić te dvostruki dobitnik nagrade Marul, a njegove su drame premijerno izvedene u desetak zemalja. Docent je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, na Odsjeku dramaturgije.

Na radionici može sudjelovati do 8 polaznika, bez obzira na godine ili spol, a odabrat će ih voditelj radionice između prijavljenih kandidata.

Kandidati se prijavljuju na mail adresu drama@hnk-split.hr s naznakom „Za dramsku radionicu”. Prijavi je potrebno priložiti kratki životopis i sinopsis za dramski tekst na kojem se želi raditi, ili jednu raspisanu dramsku scenu, po izboru samih polaznika.

Radionice se u prostorijama HNK Split održavaju svakoga dana u jutarnjem i poslijepodnevnom terminu (oni s radnim ili studentskim obvezama mogu, u dogovoru s voditeljem radionice, uskladiti termine).

Prijave se primaju do: 12. travnja 2021, a popis odabranih polaznika bit će objavljen: 13. travnja 2021, na mrežnim stranicama Kazališta.

Za eventualna pitanja zainteresirani polaznici mogu se javiti na mail drama@hnk-split.hr ili direktno voditelju radionice na mail: tomislavzajec@outlook.com

Foto: Press – Marulićevi dani

Teorija zavjere u Satiričkom kazalištu Kerempuh

Praizvedba predstave Teorija zavjere Marine Pejnović, Filipa Jurjevića i Marina Lisjaka održat će se u petak, 16. travnja 2021. godine u 20.00 sati u Satiričkom kazalištu Kerempuh. Pretpremijere su zakazane za 14. i 15. travnja.

Nakon izuzetno uspješne i nagrađivane predstave Bilježnica Robija K., redateljica Marina Pejnović vraća se u Satiričko kazalište Kerempuh s autorskim projektom Teorija zavjere, kojeg potpisuje s mladim dramaturzima Filipom Jurjevićem i Marinom Lisjakom, ujedno i autorima teksta.

Riječ je o satiričnoj i lucidnoj analizi suvremene društvene zapletenosti u različite teorije zavjere koje pod egidom ultimativne istine vješto skrivaju svoj istinski status fake newsa. Pokušavajući detektirati mehanizme nastanka pojedinih teorija zavjere, ova nas predstava uvodi u svijet internetskih bespuća u kojima nezaustavljivo kolaju najrazličitije informacije. Dovoljno je tek nekoliko klikova da upadnemo u vrtlog „znanstveno dokazanih činjenica“, postanemo internetski aktivisti i lažni prosvjetitelji. Atmosfera orkestrirane proizvodnje straha koju živimo daje nam bezbroj razloga da počnemo stvarati vlastite istine. Teorije zavjere postale su prilično unosna valuta, jer čini se da je vrlo lako povjerovati u to da je svijet prije svega opasno mjesto, a da su neprijatelji svuda oko nas. Predstava Teorija zavjere upravo nam postavlja pitanje je li opasnost realna ili smo samo odlučili povjerovati u nju. Istražujući komični potencijal bezrezervnog povjerenja u očigledne besmislice ova nam predstava ukazuje na istinsku zamku, zamku nekritičnog mišljenja koja zaista može biti opasna.

U predstavi Teorija zavjere igraju Linda Begonja, Dražen Čuček, Josip Brakus, Matija Šakoronja i Bernard Tomić koji se po prvi puta priključuje Kerempuhovom ansamblu. Scenografiju potpisuje Marina Pejnović, kostimografiju Vedrana Rapić, glazbu Josip Maršić, suradnik za pokret je Pravdan Devlahović, oblikovatelj svjetla Ivan Štrok, a autor videa Deni Ključarić.

Foto: Press

U HNK Zagreb Opera Orfej i Euridika

Opera Orfej i Euridika skladatelja Christopha Willibalda Glucka prema libretu Ranierija de Calzabigija premijerno će biti izvedena 23. travnja u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu. Operom će ravnati maestro Aleksandar Kalajdžić a režiju potpisuje Anica Tomić..

Orfeja pjeva nacionalna operna prvakinja Dubravka Šeparović Mušović, a uloge Euridike i Amora utjelovljuju prvakinje Opere Valentina Fijačko Kobić i Ivana Lazar.
Primadona Ruža Pospiš Baldani u zagrebačkom HNK utjelovila je Orfeja 1979. godine dok je kontratenor Max Emanuel Cenčić posljednji put u HNK u Zagrebu pjevao Orfeja 2017.godine na obilježavanju 35. godišnjice svog umjetničkog rada.

Dubravka Šeparović Mušović istaknula je kako je uloga Orfeja jedna od najvažnijih i najpoželjnijih uloga u mezzosopranskom fahu:
To je hozen rola gdje žena predstavlja muškarca i tako predstavlja mušku snagu i žensku lukavost i upornost. Orfej je za mene važan jer ga pjevam nakon velike Ruže Pospiš Baldani. Ona je bila naš najveći Orfej i pjevati takvu ulogu velika je odgovornost ali i izazov. Dat ću sve od sebe da doprem do tajnih spoznaja koje je Orfej postavljao, a to su vjera u sebe, u svoj talent, vjera u nadnaravno s ciljem da je sve ostvarivo ali da ćemo na tom putu susretati i dobre i loše stvari, rekla je Šeparović Mušović dodavši kako je važno držati se puta i kada dođemo do cilja shvatiti da je svaki korak na tom putu bio važan.

Redateljica Anica Tomić govori kako je suvremeni Orfej kojeg postavlja, čovjek koji traži smisao u trenutnome besmislu. U njegovim mislima odzvanja da strah grize ljudsku dušu. Njegovo iskušenja danas nisu zle furije koje mu sisaju krv, nego ljudski pogledi koji ga poput porote propituju i prosuđuju. Njihovi jezici i misli su ono što truje njegovu vjeru – vjeru u to da on uistinu može nadjačati samoga sebi.

Opera Orfej i Euridika pripada žanru azione teatrale, što podrazumijeva operu na mitološku temu s refrenima i plesom. Djelo je praizveden u bečkome Burgtheatru 5. listopada 1762. u nazočnosti carice Marije Terezije. Orfej i Euridika bila je prva Gluckova reformska opera, u kojoj je pokušao zamijeniti kompleksnost radnje i pretjerano složenu glazbu opere serie s plemenitom jednostavnošću, i glazbenom i dramskom.

Gluckova opera Orfej i Euridika najpopularnije je njegovo djelo i bila je jedna od najutjecajnijih za sljedeće generacije skladatelja.

Operne predstave u zagrebačkom HNK nisu se izvodile od studenog 2020. godine te je premijera Orfeja i Euridike prva opera nakon čak pet mjeseci stanke uzrokovane epidemiološkim razlozima te će biti izvedena prema svim epidemiološkim mjerama. Premijerno izvedena opera Orfej i Euridika prikazat će emotivnu borbu strahova, ljubavi, istine i inspiracije, vječitih tema koje nalazimo od drevnih grčkih mitova pa sve do pandemijske stvarnosti.

Foto: Press – HNK Zagreb

Koncert Opere HNK

U utorak, 13. travnja 2021. godine u 19.30 sati na rasporedu je proljetni Gala koncert Opere. Koncert Opere HNK koji je jedan izniman glazbeni događaj u nizu koncerata klasične glazbe u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu.

– Iako smo rasprodani, koncert imate priliku gledati putem live streama – poručuju iz HNK Zagreb.

Orkestrom će ravnati mo. Aleksandar Kalajdžić, a najljepše operne arije izvest će prvaci i solisti Opere: Dubravka Šeparović Mušović, Luciano Batinić, Tomislav Mužek, Valentina Fijačko Kobić, Ljubomir Puškarić, Lana Kos, Stjepan Franetović i Ozren Bilušić.

Program će se sastojati od klasično-romantičarskog kolaža brojeva iz Čarobne frule W. A. Mozarta, Evgenija Onjegina P. I. Čajkovskog, Prodane nevjeste B. Smetane, Hoffmanovih priča J. Offenbacha, Norme V. Bellinija, Machbetha,Don Carla i Trubadura G. Verdija i Cavalleriae rusticanae P. Mascagnija.

– Bezvremenske melodije velikih majstora u izvođenju jakih imena zagrebačke Opere koncertna su prilika koju ovoga travnja ne smijete propustiti – zaključuju iz HNK Zagreb.

Foto: Press HNK

Bojan Jambrošić u mjuziklu o zdravoj hrani u Žar ptici

– Veseli “šareni” mjuzikl Mama, ja sam pozelenio! koji govori o zdravoj prehrani i zdravom načinu života djece, premijerno izlazi početkom svibnja Žar ptica kroz kazališnu predstavu kao medij nastavlja progovarati i o važnim društvenim problemima djece, među kojima je svakako i problem mladih generacija s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom – poručuju iz Žar ptica.

Na ovu temu redateljica Marijana Matoković okupila je pisca libreta Igora Weidlicha, autora glazbe Bojana Jambrošića, koreografkinju Tihanu Strmečki te scenografkinju i kostimografkinju
Irenu Kraljić, kako bi u mjuziklu Mama, ja sam pozelenio! na zabavan “otkačen” način i simpa ljubavnu priču, govorili o mijenjanju loših životnih navika.

U trećoj po redu suradnji sa Žar pticom, Bojan Jambrošić je u naslovnoj ulozi istoimenog dječaka Bojana, dok njegove prijatelje Roberta i Zorana igraju Petar Atanasoski i Bogdan Ilić.

“Omiljeni sport” trojice prijatelja je bježanje s nastave tjelesnog odgoja, od stroge profesorice Vesne Ravenšćak kako bi odjurili do primamljive obližnje pekarnice u kojoj se natrpavaju nezdravom brzom hranom.

Kako bi se približio Sanji koja se zdravo hrani i redovito vježba, igra ju Dunja Fajdić – Bojan Jambrošić se okreće zdravom životu. Ali ne ide sve tako jednostavno. Kako nema kondicije od vježbanja mu postaje tako “loše” da će zatrebati i pomoć jedne neobične doktorice.

Zbunjeni Bojan Jambrošić ni sam ne zna kako promijeniti životnu rutinu koju ima sa svojim prijateljima i roditeljima, a istovremeno približiti se Sanji i „osvojiti” njeno srce…

Kako je dječak kome su savjetovali da mora početi jesti i živjeti – šareno, zapravo – pozelenio, otkrit će nam ovaj mjuzikl koji premijerno u Gradskom kazalištu Žar ptica izlazi početkom svibnja.

Foto: Press