Zagreb…

Radost Pippa Delbona dolazi u Zagreb 22. travnja

Festival svjetskog kazališta je od svog osnutka 2003. godine zadobio vrhunsku reputaciju, dovodeći u Zagreb neke od najvećih svjetskih i europskih umjetnika, kao što su Robert Lepage, Eugenio Barba, Peter Brook, Pjotr Fomenko, Lev Dodin, Luc Bondy, Ivo van Hove, Thomas Ostermeier, Frank Castorf, Pippo Delbono, Krystian Lupa, Rezo Gabriadze, Christoph Marthaler, Martin Kušej, Stanislas Nordey, Christiane Jatahy, ali i mlađe redatelje koji su stilski promijenili ne samo teatar nego i suvremenu umjetnost uopće.
Ove godine Festival se odvija tijekom šest mjeseci u sklopu Europskog programa Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske za potrebe predsjedavanja Vijećem Europske unije. Otvoren je izvedbama predstava Sopro i Napamet slavnog portugalskog autora i umjetničkog direktora Nacionalnog kazališta D. Maria II iz Lisabona Tiaga Rodriguesa.
U narednim mjesecima publika će moći vidjeti predstave autora koji su već gostovali u Zagrebu, poput Pippa Delbona, Mila Raua i kazališne skupine Peeping Tom. Oni su svojim autorskim pristupima, bilo da se radi o intimističko – autobiografskom, dokumentarističkom ili oniričkom, kod nas već stekli ugledan status. Publika će također imati priliku upoznati se s radovima redatelja mlađe generacije Fabricea Murgia i Stojana Radeva.
Ovogodišnji Festival tematski se oslanja na ispitivanje odnosa prema i unutar obitelji, smrti i radosti, te rastvaranjem klasične slike savršene obitelji.
Radost Pippa Delbona dolazi u Zagreb 22. travnja. U ovoj predstavi autor se suočava sa s pojmom radost koji ga plaši. Plaše ga asocijacije kao što su radosne obiteljske fotografije, radosna djeca, radosni krajolici. Umjesto radosti pita se kako u životu i kazalištu možemo prihvatiti pojam smrti, koliko je se bojimo, možemo li o njoj razgovarati, slušati.
Obitelj autora Mila Raua na rasporedu je 24. i 25. travnja. Milo Rau trenutno je jedan od najcjenjenijih svjetskih autora. U svojim predstavama uvijek polazi od dokumentarnog čina, ne zaustavljajući se na njegovoj faktografskoj rekonstrukciji, već ga rastvara u emotivno iznijansiran spektar koji nam omogućava razumjeti najkompleksnije ljudske postupke. Ovoga puta donosi priču o obitelji koja je 2017. godine počinila samoubojstvo i ostavila poruku „Zabrljali smo, oprostite“. U predstavi Obitelj miješaju se fikcija i stvarnost te je na sceni prava obitelj, dvoje glumaca i njihove kćeri tinejđerice. To je eksperiment o privatnom životu danas, o tome što je obitelj i tome zašto smo mi ovdje i zašto sam ja ovdje.
Kroz dnevnike, eseje i kratke priče redatelj Fabrice Murgia pokušava u glazbeno-poetskoj formi odgonetnuti stvaralački put Sylvie Plath, jedne od najzanimljivijih pjesnikinja druge polovice dvadesetog stoljeća. Predstava Sylvia (na programu 2. svibnja) spaja film i kazalište gradeći portret žene rastrgane između nepokolebljive strasti za pisanjem te želje da ispuni američki san 1950ih i 1960ih godina, odnosno postane savršena majka i domaćica.
Balkan kao mistično mjesto susreta u središtu je zanimanja predstave Pokušaj letenja jednog od najcjenjenijih bugarskih dramatičara Jordana Radičkova u režiji Stojana Radeva (na programu 24. svibnja). U balonu koji leti iznad brdovitog Balkana stvara se nekonvencionalna obitelj zanimljivih likova čije sudbine i životi kreiraju mitove, i preko njih osvjetljavaju svakodnevicu.
Festival završava 26. i 27. lipnja izvedbama predstave Dijete, završnog dijela obiteljske trilogije kazališne skupine Peeping Tom. U ovom magičnom kazalištu spajaju se ples, dramsko kazalište, mima i tendencije iz današnjih vizualnih umjetnosti. Poetičan prikaz unutarnjeg svijeta djeteta, njegovih želja, misli, pogleda na svijet i promjena koje se događaju kroz odrastanje podsjetit će svakog od nas na formativno razdoblje koje nas je obilježilo za cijeli život.

Foto: Press

The post Festival svjetskog kazališta 2020.: Radost Pippa Delbona… appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

Kazališni tekst Gruntovčani nastao je adaptacijom Kerstnerove žufke komedije Weekend u Gruntovcu

Premijera predstave Gruntovčani Mladena Kerstnera i Borisa Svrtana održat će se u nedjelju, 8. ožujka 2020. godine u Satiričkom kazalištu Kerempuh, u režiji Borisa Svrtana i Rajka Minkovića. Kazališni tekst nastao je adaptacijom Kerstnerove žufke komedije ‘Weekend u Gruntovcu’ koja je izvođena u kazalištu Komedija 70-ih godina, ali nije nikad ekranizirana.
Svoju veliku popularnost Kerstnerovi Gruntovčani su stekli kultnom dramskom serijom u režiji Kreše Golika, koja je uvodila brojne televizijske gledatelje u živopisan, autentičan i duhovit prikaz društvenoga života i mentaliteta “malog čovjeka” u fiktivnom podravskom selu.
U ovoj priči koja se događa u današnje vrijeme, u 21. stoljeću, zatičemo poznate i nezaboravne likove iz Kerstnerovog remek-djela – Dudeka, Regicu, Presvetlog, Cinobera, Martina, Matulu, Babicu, Besnoga, Greticu i druge – a svi se oni nalaze pred velikim izazovima novoga doba. Kada u njihov miran život u Gruntovcu bane državna tajnica Marinela Puvalo, predstavnica novog tipa hrvatskog kapitalizma, i donese megalomansku ideju o gradnji spojnice na europski koridor i industrijske zone, stvari se do te mjere uzburkaju da karakteri i mentalitet naših poznatih likova uz peripetije i međusobne sukobe dođu do punog izražaja. U apsurdnom sudaru toga gruntovačkoga mentaliteta sa zahtjevima suvremenoga diktiranoga napretka izlaze na površinu sve prepoznatljive društvene i osobne mane – od licemjerja duhom skučene i intrigama premrežene sredine preko sitno-trgovačke surovosti i zadrtosti takozvanih bližnjih pa sve do univerzalne poante o naivnosti i krahu svakoga pokušaja dobrote i idealizma. U ovoj žufkoj kajkavskoj komediji kroz humorne i emotivne, u urnebesnom ritmu nalik kriminalističkom romanu, pitat ćemo se na kraju kakvo smo to društvo kada najveći poštenjak i najveći idealist među nama biva od svih izmanipuliran, odgurnut, izrugan i proglašen nepotrebnim i pomalo ludim čovjekom. Gruntovec tako postaje razbijeno ogledalo u kojemu naša društvena slika izgleda kao apsurdna maska nečega što je jednom bilo ljudski toplo i normalno lice, ali je odavno izgubilo vezu sa samim sobom i sa svojim izvorom. Tome se, naravno, danas možemo samo smijati, a katarza će doći kad se najmanje budemo nadali.
U predstavi igraju: Matija Šakoronja (Dudek), Mirela Videk Hranjec (Regica), Hrvoje Kečkeš (Presvetli), Boris Svrtan (Cinober), Filip Detelić (Matula), Ivica Zadro (Martin), Nina Erak Svrtan (Gretica), Anita Matić Delić (Kata), Luka Petrušić (Besni), Ines Bojanić (Babica/Roza), Maja Posavec (Cila / Pjevačica), Ornela Vištica (Marinela Puvalo), Josip Brakus (Jura / Rok Vađon / Štef), Karlo Mlinar (Inženjer / Videk / Konobar).
Uz redatelje Rajka Minkovića i Borisa Svrtana, koji potpisuje i scenografiju, autorski tim čine lektorica i jezična savjetnica Ines Carović, kostimografkinja Vedrana Rapić, oblikovatelj svjetla Aleksandar Mondecar te autori glazbe Glazbena družina Cinkuši.

Foto: Press

The post Premijerno: Gruntovčani Mladena Kerstnera i Borisa Svrtana appeared first on Scena.hr.

Gostovanje…

Poslije izvedbe predstave Antigona u belgijskome Théâtre de Liège, gostovanje ansambla Drame HNK u Zagrebu s istom predstavom nastavlja se u talijanskoj Modeni, u Teatro Storchi u okviru VIE festivala, 26. i 27. veljače.
Nastala prema novoj verziji priče o Antigoni suvremenoga filozofa svjetskoga glasa Slavoja Žižeka u režiji Angele Richter, predstava je praizvedena u zagrebačkome HNK 19. listopada 2019. godine, u koprodukciji HNK-a u Zagrebu, Théâtre de Liège iz Belgije i Fondacije Emilia Romagna Teatro iz Italije.
Gostovanje predstave Antigona realizira se u sklopu Europskoga programa Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu koji se odvija u povodu hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije.
I prije same izvedbe, Antigona izaziva veliko zanimanje talijanskih medija. Uoči gostovanja, redateljica Angela Richter je dala nekoliko intervjua, između ostaloga i najpopularnijem talijanskom tjedniku L’Espresso.
Upitana što je Slavoj Žižek svojim dramskim tekstom želio reći o Europi, Richter je odgovorila: Ono što Žižeku nedostaje jest Europa transnacionalnoga jedinstva, Europa koja zna kako se treba nositi s izazovima ovoga povijesnog trenutka u kojemu je potrebno izdignuti se iznad ograničenja nacionalnih država. Europa svjesna činjenice kako čovječanstvo treba biti jedno, kako svi živimo na jednoj zemlji i naša je sudbina povezana, pa je samim tim i tuđa bijeda također naš problem.
VIE Festival je međunarodni festival kazališta i suvremenoga plesa osnovan 2005. godine kao mjesto na kojem se okupljaju mnogobrojni umjetnici dramskoga, glazbenoga i plesnoga kazališta, a glavni organizator je Emilia Romagna Teatro Fondazione.
Poslije Modene, Drama HNK u Zagrebu s predstavom Tri Zime Tene Štivičić gostuje u Belgiji 21. ožujka, a s predstavom Tri sestre Bobe Jelčića u Bugarskoj 25. ožujka.

Foto: Press – Mara Bratoš

The post Antigona Drame HNK u Zagrebu na VIE festivalu u Modeni appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

Radionice o vršnjačkom nasilju će voditi psiholozi iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba

Kao popratni program 20. Naj,naj,naj festivala koji počinje za dva dana 26. veljače u 11.00 sati i u cijelosti je posvećen vršnjačkom nasilju, odvijat će se i radionice o vršnjačkom nasilju za djecu i roditelje.
Radionice će voditi psiholozi iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a najavljene su sljedeće teme i termini:
26. veljače u 12.30 sati “Cyberbullying: nevidljive masnice nevidljivog nasilja u cyber svijetu” za djecu; u 18.00 sati “O vršnjačkom nasilju nasilju općenito: Kada prestaje zabava i počinje nasilje? Što TI možeš učiniti?” za djecu.
29. veljače u 11.00 sati “Naučimo zajedno ploviti morem mogućnosti i rizika suvremenih tehnologija generacije naših milenijalaca!” za roditelje; u 12.00 sati “O vršnjačkom nasilju nasilju općenito: Kada prestaje zabava i počinje nasilje? Što TI možeš učiniti?” za djecu; u 18.00 sati “Cyberbullying: nevidljive masnice nevidljivog nasilja u cyber svijetu” za djecu (radionica se iznimno održava u Maloj sceni,Medveščak 1).
1. ožujka u 11.00 sati “Naučimo zajedno ploviti morem mogućnosti i rizika suvremenih tehnologija generacije naših milenijalaca! za roditelje.
Na radionice se možete prijaviti ili putem Inboxa na službenim Facebook stranicama Gradskog kazališta Žar ptica, na mail marketing@zar-ptica.hr ili na broj telefona 01/2347 855.
Broj sudionika je ograničen.
20. Naj,naj,naj festival kao sastavni dio velikog projekta #naNAjjače protiv vršnjačkog nasilja, održavat će se do 1. ožujka i bit će donatorskog karaktera.
Sve ulaznice po simboličnoj cijeni od 10 kuna namijenjene su financijskoj potpori projekata protiv vršnjačkog nasilja u šest osnovnih škola u Hrvatskoj, a dostupne su online na www.zar-ptica.hr.

Foto: Press

The post Pridružite se: Radionice o vršnjačkom nasilju appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

Balet Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu 27. ožujka 2020. godine premijerno će izvesti baletno djelo Ponos i predrasude nastalo prema literarnom predlošku kultnoga klasika Jane Austen u koreografiji i režiji Lea Mujića.
Priča o senzibilnoj, inteligentnoj i slobodoumnoj djevojci Elizabeth Bennet koja se, kao i njezine četiri sestre, mora udati za bogata muža, vodi kroz raskošne salone devetnaestostoljetne Engleske. Prema mišljenju mnogih teoretičara književnosti, radi se o neodoljivu i besprijekorno napisanu štivu, koje se čini idealnim predloškom za baletno djelo u koreografskom rukopisu Lea Mujića, a čije smo odlične prilagodbe klasika, poput baleta Gospoda Glembajevi, već imali prigodu gledati na pozornici HNK u Zagrebu.
Svatko tko je posegnuo za ovom virtuozno napisanom knjigom, uživao je u vječnoj ljubavnoj priči simpatične i tople Elizabeth Bennet i kruto gordoga Darcyja, priči o pravoj ljubavi, obiteljima, varalicama i herojima te, naravno, ponosu i predrasudama.
Leo Mujić (1975.) je poslije završene baletne škole u Beogradu i slavne Béjartove škole u Lausannei, ostvario značajnu plesačku karijeru u mnogim europskim i svjetskim baletnim kazalištima. Sve više koreografirajući baletna djela, profilirao se kao autor zanimljiva suvremenog stila, koji ga je učinio zanimljivim za mnoga najpoznatija europska i svjetska baletna kazališta. U zagrebačkom Baletu od 2008. često gostuje; Idi vidi na glazbu J. S. Bacha, Tišina mog šuma inspirirana stihovima Dobriše Cesarića, Ana Karenjina prema slavnu Tolstojevu romanu i Gospoda Glembajevi, prvo baletno uprizorenje najslavnijega hrvatskog dramskog teksta Miroslava Krleže.

Foto: Press – HNK Zagreb

The post Ponos i predrasude u koreografiji i režiji Lea Mujića appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

– U subotu 07. ožujka 2020. godine, s početkom u 20.00 sati, u Histrionskom domu (Ilica 90) na programu je svečana premijera dokumentarnog filma Vitez, Zlatko Vitez u produkciji Hrvatske radiotelevizije – poručuju organizatori.
U prigodi 50. obljetnice umjetničkog djelovanja Zlatka Viteza, Hrvatska radiotelevizija producirala je dokumentarni film Vitez, Zlatko Vitez. Film želi podsjetiti na bogato umjetničko stvaralaštvo utemeljitelja Glumačke družine HISTRION, glumca i redatelja Zlatka Viteza. Scenaristica i redateljica dokumentarnog filma je Jasmina Božinovska-Živalj.
Zlatko Vitez – rođen u Varaždinu 22.lipnja 1950. godine – godine 1972. završio studij glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu – svoju prvu ulogu odigrao je (1969. godine) na Dubrovačkim ljetnim igrama u predstavi LJUBOVNICI, nepoznatog dubrovačkog autora, a u režiji Joška Juvančića – u kazalištu odigrao stotinjak uloga (GDK Gavella, GD Histrion, HNK – Zagreb, HNK – Varaždin, HNK- Osijek, ITD-u i ZKM-u) – uz glumački posao režirao je četrdeset i pet predstava (GD Histrion, GDK Gavella, SK Kerempuh, HNK-Zagreb i TEATAR POEZIJE ARS LONGA – VITA BREVIS) te dramatizirao dvadesetak kazališnih djela – utemeljitelj je (1975.) i do danas umjetničko-organizacijski ravnatelj GD Histrion – kreirao je i niz zapaženih uloga na filmu, tv-u i radiju, a uz umjetnički rad ističe se športskim i društveno-političkim angažmanom – autor nekoliko nosača zvuka i knjige IZMEĐU GLUMIŠTA I POLITIKE
NAGRADE I PRIZNANJA – Zlatni vijenac MESS-a, 1981. za ulogu Vaneka u predstavi AUDIJENCIJA I IZLOŽBA V. Havela, u režiji B. Violića – GDK Gavella Plaketa MARE NOSTRUM – Nin, 1985. za umjetnički doprinos Festivalu Nagrada Dubravko Dujšin, 1987. za desetogodišnji rad GD Histrion Zlatni smijeh Dana satire, 1987. za ulogu Vinceka u predstavi DNEVNIK MALOG PERICE V. Majera i T. Kirhmajer u režiji Z. Mužića – GD Histrion Plaketa republičke konferencije SSRNH, 1988. – za društveni rad Prvomajska nagrada UDUH-a, 1989. za ulogu Vinceka u predstavi DNEVNIK MALOG PERICE V. Majera i T. Kirhmajer u režiji Z. Mužića – GD Histrion Marulićeva nagrada, 1993. za režiju predstave KRLEŽIJADA – GD Histrion Nagrada fonda Miroslav Krleža, 1993. za populariziranje djela M. Krleže Srebrena plaketa za doprinos u radu Zagrebačke filharmonije, 1996. Zlatni smijeh Dana satire, 1997. za ulogu Vojnickog u predstavi UJAK VANJA A. P. Čehova u režiji P. Magelija – ZKM Nagrada hrvatskog glumišta, 1997. za ulogu Vojnickog u predstavi UJAK VANJA A. P. Čehova u režiji P. Magelija – ZKM Najhistrion, 1997. za ulogu Jankovića u predstavi HRVATSKI DIOGENES A. Šenoe i M. Begovića u režiji Ž. Mesarića – GD Histrion Medalja Grada Zagreba, 1997. – za doprinos kazališnom životu Zagreba Nagrada Vladimir Nazor, 1998. za ulogu Vojnickog u predstavi UJAK VANJA A. P. Čehova u režiji P. Magelija – ZKM Nagrada Dubravko Dujšin, 1998. za ulogu Vojnickog u predstavi UJAK VANJA A. P. Čehova u režiji P. Magelija – ZKM Plaketa HDDU-a, 1999. – za izuzetan doprinos u radu Društva Počasni mještanin Zagvozda, 1999. Nagrada hrvatskog glumišta, 2000. za režiju predstave HAMLET W. Shakespearea Zlatni smijeh Dana satire, 2002. za ulogu Falštofa u predstavi VESELE ŽENSKE Z GRIČA W. Shakespearea u režiji Z. Viteza – GD Histrion Nagrada Grada Zagreba, 2005. za režiju, dramaturšku obradu, scenografiju te ulogu Kyrialesa u predstavi LATINOVICZ M. Krleže – Z. Viteza – GDK Gavella Nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta, 2007. za ulogu Falštofa u predstavi FALŠTOFIJADA W. Shakespearea u režiji Z. Viteza – GD Histrion Kristalna vaza – za najslušaniju pjesmu Radio Krapine SAMO ZA TE DRAGI KAJ, 2008. Počasni član i dobrotvor Matice hrvatske Ogranka Zaprešić, 2008. Medalja HRVATSKA KULTURA Ministarstva kulture RH u povodu 40. obljetnice umjetničkog rada, 2009. Priznanje HDDU-a za izniman doprinos glumačkoj struci, kazališnoj umjetnosti i HDDU, 2009. Nagrada grada Varaždina, 2009. Nagrada Dana hrvatskog filma u Orašju, 2010. Počasni član HDDU-a, 2010. Povelja grada Krapine, 2010. Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo, 2011. Priznanje KDZ Zagreb 1939. za izniman doprinos hrvatskom glumištu, 2012. Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – drama, 2012. Priznanje Vukovarsko-srijemske županije za dugogodišnji zamjetni doprinos Festivalu glumca u Vinkovcima, 2013. Povelja počasnog člana i savjetnika Bratovštine Petar Zrinski – Čakovec za promicanje moralnih i etičkih nasljeđa hrvatskih velikana, 2014.
Gumbekova nagrada za izniman doprinos oživljavanju i razvoju cabareta, XII. Gumbekovi dani – festival cabareta, 2019. Posebno priznanje HDDU-a povodom 50. obljetnice umjetničkog djelovanja, 2019. u znak zahvale za cjelokupan doprinos radu Društva.
Zlatko Vitez – NAGRAĐENE PREDSTAVE: Senker, Mujičić, Škrabe: DOMAGOJADA – Zlatna maska MESS-a, 1976. – za najbolju predstavu u cjelini Senker, Mujičić, Škrabe: GLUMIJADA – Prvomajska nagrada, 1980. – za najbolju predstavu u cjelini Senker, Mujičić, Škrabe: KAVANA TORSO – Zlatni vijenac Studija, 1990. – za najbolju predstavu u cjelini na DANIMA SATIRE
KRLEŽIJADA III. Marulićevi dani, 1993. – za najbolju predstavu u cjelini Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini, 1993. SIRENA – Nagrada čitatelja Mile i Arene za najbolje dramsko ostvarenje, 1993. Zlatni smijeh za najbolju predstavu na danima satire, 1993. Kulturni događaj godine po anketi Vjesnika, 1993.
T. Brezovački: DIOGENEŠ – Zlatni smijeh za najbolju predstavu na danima satire, 1994. W. Shakespeare: HAMLET – Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu, 2000. Senker, Mujičić, Juranić: FRIC I PJEVAČICA – nominacija za Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju predstavu, 2005.

Foto: Press

The post Svečana premijera dokumentarnog filma Vitez, Zlatko Vitez appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

– Ove godine posebno slavljeničko 20. izdanje međunarodnog Naj, naj ,naj festivala, kako i dolikuje jubilarcu, bit će potpuno drugačije od svih dosadašnjih. Održavat će se u sljedećih pet dana do 1. ožujka, u sklopu projekta #naNAJjače protiv vršnjačkog nasilja, i u cijelosti će biti posvećen vršnjačkom nasilju, kao što će i sve predstave biti donatorske. Ulaznice za svih 6 domaćih predstava Lažeš Melita (GKL Split), Blizanke (KMD Dubrovnik), Bajka o ribaru i ribici (GK Zorin dom Karlovac), Huligan (Mala scena),Vuka se ne bojim ja (Pinklec Čakovec) i Ako kažeš, gotov si! (GK Žar ptica), kao i za dvije inozemne Idemo na pecanje (Španjolska) i Akademija čarobnih tajni (Izrael) u online su prodaji po simboličnoj cijeni od 10 kuna. Prihod je namijenjen za sufinanciranje školskih projekta protiv vršnjačkog nasilja u OŠ Bartula Kašića Zadar, OŠ Mihovila Pavlonovića Metković, OŠ Jure Turića Gospić, OŠ Ivana Rangera Kamenica i u OŠ Glina – poručuju organizatori.
Naj, naj, naj festivala i projekt #naNAJjače protiv vršnjačkog nasilja, kojeg su u kampanji podržali brojni poznati (Davor Meštrović, Bruno Petković, Slavko Sobin, Antonija Blaće, David Skoko, Mia Dimšić, Damir Kedžo…) kao i brojne državne i gradske institucije i tvrtke, započeo je simbolično danas, 26. veljače, na Nacionalni dan ružičastih majica, proglašen od Hrvatskog sabora 2017.
Odmah iza svečanog otvorenja predstavom kazališta domaćina Ako kažeš gotov si!, u 12.30 poznati: Damir Hoyka, Rene Bitorajac, Tomislav Jelinčić, Natko Zrnčić Dim, Matko Knešaurek, Krešimir Dolenčić, Mirko Fodor, Drago Utješanović, Asim Ugljen, Vedran Mlikota i Marko Hergešić, u ružičastim majicama odigrali su humanitarnu nogometnu utakmicu protiv školske ekipe OŠ Gračani. Pobjedničku ekipu OS Gračani nagradila je Ina, a nagrada ide u donacije za projekte protiv vršnjačkog nasilja u spomenutih 6 osnovnih škola u Hrvatskoj.
Danas je održana i prva radionica o prevenciji vršnjačkog festivala, koja će se nastaviti tijekom Festivala, a vodit će ih psiholozi iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Teme radionica su:
– Cyberbullying: nevidljive masnice nevidiljivog nasilja u cyber svijetu (za djecu)
– O vršnjačkom nasilju općenito: Kada prestaje bezazlena dječja igra i počinje nasilje? (za djecu)
– Naučimo zajedno ploviti morem mogućnosti i rizika koje sa sobom nose suvremene tehnologije (za roditelje)
Raspored predstava i radionica dostupan jena www.zar-ptica.hr, a za radionice preporučljivo je najaviti se na mail marketing@zar-ptica.
Današnji prvi dan 20. Naj, naj, naj Festivala koji je u cijelosti posvećen vršnjačkom nasilju,pored radionica humanitarne nogometne utakmice- izvan konkurencije u 17 sati bit će izvedena predstava Nasilje, za nasilje nema opravdanja, autora i redatelja Zijaha Sokolovića.

Foto: Press

The post U znaku borbe protiv vršnjačkog nasilja započeo 20. Naj,naj,naj festival appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

Predstave festivala Gumbekovi izvode se u Histrionskom domu

– U ožujku će se, kao i svake godine, u Histrionskom domu održati Gumbekovi dani, ove godine trinaesti po redu, posvećeni jednom od najvećih hrvatskih komičara, kabaretista i glumaca – Mladenu Crnobrnji Gumbeku – poručuju organizatori.
Sto i jednu godinu nakon što se u Zagrebu pojavio kabaret, izmišljen u Parizu 1881. kao svojevrsna kazališna forma za zabavu gostiju u kavanama koje su na originalan način htjele nadvisiti konkurenciju u kojoj je posjetitelje zabavljala glazba, Glumačka družina Histrion i njezin umjetnički ravnatelj Zlatko Vitez organizirali su 2008. u Histrionskom domu I. festival kabareta Gumbekovi dani, nazvan prema jednom od najfascinantnijih hrvatskih komičara druge polovice 20. stoljeća Mladenu Crnobrnji Gumbeku (1939.-2000.). On je bio i veliki majstor kabaretskog umijeća, toga specifičnog kazališnog izraza koji je u našem gradu, posebice između dva svjetska rata, bio iznimno popularan kako je u svojoj knjizi Zagrebački kabaret, slika jednog rubnog kazališta nakon iscrpnog proučavanja njegove povijesti posvjedočio jedan od naših istaknutih kazališnih kritičara i teatrologa Igor Mrduljaš.
Gumbek je često nastupao izvan svoje matične kuće, posebice u Glumačkoj družini Histrion gdje je 1989. pokazao svu raskoš svojega predstavljačkog umijeća u njihovoj izvedbi najvažnijega hrvatskog kabaretskog teksta druge polovice prošlog stoljeća Kavana Torso Tahira Mujičića, Nina Škrabe i Borisa Senkera u režiji Zlatka Viteza. U toj glumačkoj družini oduševljavao je i u Vitezovim režijama Hist(e/o)rijade (1983.) istih autora, Diogenešu (1993.) Tituša Brezovačkog i Zagorkinoj Tajni Krvavog mosta (1998.), te u Gričkoj vještici (1987.) u režiji Mira Međimorca i u Jalnuševčanima (1995.) u režiji Zorana Mužića. S uspjehom je nastupio i 1997. u Hrvatskom Diogenesu Augusta Šenoe i Milana Begovića u režiji Želimira Mesarića, a i svoju posljednju predstavu odigrao je na histrionskom ljetu u režiji Dražena Ferenčine. Toga se Zlatko Vitez prisjetio u najavi prvih Gumbekovih dana:”…i Gumbek i cabaret važni su histrionski međaši, od samih početaka do danas. Mladen Crnobrnja Gumbek i svoju je posljednju ulogu odigrao u Histrionu. Bilo je to u jesen 1999. godine u Doktoru pod mus J.B.Moliera na Opatovini. Tada smo još maštali o Histrionskom domu koji se danas diči i Gumbekovih poprsjem. Stoga odlučismo da Gumbek ima svoje dane, i to ne slučajno u mjesecu kada se budi proljetni život i kada trešnje na njegovoj Trešnjevci sramežljivo počnu pupati.”
– XIII. Gumbekove dane svečano ćemo otvoriti u srijedu 18. ožujka s predstavom SRATNIK Mladena Medaka – Gage, a svečano zatvaranje i dodjela nagrada XIII. Gumbekovih dana će biti u ponedjeljak 30. ožujka s istom predstavom. Izuzetno nam je drago što će se ove godine, u sklopu Gumbekovih dana, odigrati čak 12 različitih predstava. Osim zagrebačkih kazališta – Teatar &TD i GSK Kerempuh, na XIII. Gumbekovim danima gostovat će i Mladen Medak Gaga iz Bjelovara, Kerekesh Teatar iz Varaždina, GK Joza Ivakić iz Vinkovaca, Gradsko kazalište mladih iz Splita, HNK Varaždin i HNK Osijek, kao i kazališta iz susjednih zemalja – Pozorište Prizor i YugoArt iz Beograda, Mestno gledališče ljubljansko iz Ljubljane i Zijah A. Sokolović. Sve predstave će se održati u Histrionskom domu (Ilica 90) u 20 sati, a ulaznice se mogu rezervirati i kupiti na blagajni Histrionskog doma ili na www.histrion.hr, te na brojeve telefona 5496 387/381 – poručuju organizatori.

Raspored predstava – Gumbekovi dani
Od 18. do 30. ožujka 2020. (sve predstave se izvode u Histrionskom domu, Ilica 90)

18.03.2020. (Srijeda) u 20h – SRATNIK (Eventual i Mladen Medak Gaga, Bjelovar) – OTVARANJE XIII. GUMBEKOVIH DANA
19.03.2020. (Četvrtak) u 20h – KRTICE (Kerekesh Teatar, Varaždin)
20.03.2020. (Petak) u 20h – HAMLET ZA SVAKOGA (Teatar &TD, Zagreb)
21.03.2020. (Subota) u 20h – BOEING BOEING (GK Joza Ivakić, Vinkovci)
22.03.2020. (Nedjelja) u 20h – SF Cabaret SPLIT IN SPACE (Gradsko kazalište mladih, Split)
23.03.2020. (Ponedjeljak) u 20h – LIJEVO DESNO GLUMAC (TheArto projekt, Zijah A. Sokolović i YUGOART, Beograd, Republika Srbija)
24.03.2020. (Utorak) u 20h – BILJEŽNICA ROBIJA K. (GSK Kerempuh, Zagreb)
25.03.2020. (Srijeda) u 20h – SEX BOMB (Pozorište Prizor, Beograd, Republika Srbija)
26.03.2020. (Četvrtak) u 20h – DOBRODOŠLI U KABARE (YUGOART, Beograd, Republika Srbija)
27.03.2020. (Petak) u 20h – KARAOKE (Mestno gledališče ljubljansko, Ljubljana, Republika Slovenija)
28.03.2020. (Subota) u 20h – RoSa E (HNK Varaždin)
29.03.2020. (Nedjelja) u 20h – ŽENE U CRVENOM (HNK Osijek)
30.03.2020. (Ponedjeljak) u 20h – SRATNIK (Eventual i Mladen Medak Gaga, Bjelovar) – ZATVARANJE I SVEČANA DODJELA NAGRADA XIII. GUMBEKOVIH DANA

Foto: Press – Gumbekovi dani

The post Gumbekovi dani u Histrionskom domu – Raspored predstava appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

Vuk i sedam kozlića braće Grimm prema bajci braće Grimm u režiji Zorana Peze

– Zagrebačkom kazalištu lutaka velika je čast predstaviti novu premijeru, koja će se održati u petak 6. ožujka 2020. u 19 sati. Pretpremijera je na rasporedu u četvrtak 5. ožujka 2020. u 18 sati – najavljuju iz kazališta.
Zagrebačko kazalište lutaka predstavlja novu premijeru: Vuk i sedam kozlića. Ta slavna bajka stoljećima se prepričava po cijelome svijetu kao izuzetno koristan odgojni alat kojemu je cilj zaštiti prostodušnu djecu od zlonamjernih ljudi. Djeca su oduvijek bili laka meta kradljivcima i otmičarima, a u današnje vrijeme pojavila se i nova vrsta predatora – onih u internetskome svijetu, koji se kriju iza lažnih imena i ljupkih profilnih sličica. Novi vukovi se, dakle, još bolje mogu prerušiti i predstaviti se kao ljubazna gospođa, zaigrano dijete ili trener uglednog nogometnog kluba. Djeca ulaze u virtualni svijet nesvjesna opasnosti i na roditeljima je da ih upute u načine na koji mogu biti prevarena. Ono što je započelo kao zabavan razgovor, lako može prerasti u nešto što će na dijete ostaviti trajne posljedice. Upravo zato ova predstava pokazuje djeci da vukovi vrebaju i u stvarnome, i u virtualnome svijetu, a pouka je jasna: djeco, slušajte roditelje i pazite se, jer svijet je pun vukova koji vješto prikrivaju svoju grabežljivu ćud.
U predstavi glume Borna Galinović, Adam Skendžić, Andrea Baković, Marina Kostelac, Dinka Vuković, Željko Šestić, Jadran Grubišić i Ivan Bošnjak.
Autorica teksta je Ana Tonković Dolenčić, redatelj Zoran Pezo, kreator lutaka, kostima i animacije je David Peroš Bonnot, a scenograf Davor Antolić Antas. Skladatelji su Antun Toni Lovrić, Robert Boldizar i Zoran Happ. Koreografkinja je Ilona Cvitić Kanceljak, a oblikovatelj svjetla Igor Matijevac.
Prve izvedbe u slobodnoj prodaji na rasporedu su u subotu 7.3.2020. u 11 i 18 sati te u nedjelju 8.3.2020. u 11 sati.

Foto: Press/Ines Novković

The post Premijerno: Vuk i sedam kozlića braće Grimm appeared first on Scena.hr.

Tužna vijest…

Glumac Božidar Alić noćas je preminuo nakon teške bolesti. Imao je 65 godina.
– Neka mu je laka hrvatska gruda. Počivao u miru Božjem! Iskrena sućut supruzi,sinu i cijeloj obitelji! – napisao je Pero Kovačević na društvenoj mreži.
Božidar Alić je rođen u Zagrebu 1954. godine. U rodnom gradu završio je Akademiju dramske umjetnosti, a stručno se usavršavao u Piccolo teatru u Milanu. U početku svoje karijere Alić je imao seriju cjelovečernjih koncerata s maestrom Brankom Bulićem. Također je snimio CD s talijanskim pjesmama. Sudjelovao je i na nosaču zvuka “Dueli” pjevača Arsena Dedića. Također, snimio je featuring-pojavljivanje na albumu “Black Coffee”, za koji je dobio Porina. Snimio je oko tisuću radijskih drama, recitirao je na radiju brojne pjesnike.

Foto: Press/arhiva

The post Umro je glumac Božidar Alić appeared first on Scena.hr.

Split…

U HNK Split premijera Verdijeve opere Lombardijci i prigodno obilježavanje 30 godina umjetničkog rada Ivice Čikeša

Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split premijerno će, u petak 27. ožujka izvesti Verdijevu operu Lombardijci. Izvedbom će ravnati maestro Ivo Lipanović, redatelj je Robert Bošković a u glavnim će ulogama nastupit će bas Ivica Čikeš, tenor Bože Jurić Pešić, talijanska sopranistica Daniela Schillaci, sopranistica Antonija Teskera, brazilski tenor Max Jota i bas Mate Akrap. Premijerna se izvedba održava na Svjetski dan kazališta a u povodu premijere bit će obilježena i 30. obljetnica umjetničkog rada nacionalnog prvaka splitske Opere Ivice Čikeša.
U ostalim će se ulogama pojaviti Špiro Boban, Vinko Maroević, Joško Tranfić, Branka Pleština Stanić i Vlatko Belas. Autorski tim predstave, osim dirigenta Ive Lipanovića i redatelja Roberta Boškovića čine još i: scenograf i oblikovatelj projekcija Ivan Lušičić Liik, kostimograf Mladen Radovniković, koreograf i autor scenskog pokreta Igor Kirov, zborovođa Frane Kuss, oblikovatelji svjetla Srđan Barbarić i Ivan Lušičić Liik, koreograf za borbe i mačevanje Alen Čelić. Libreto je preveo Josip Benedikt Miočić, suradnik dirigenta je Jure Bučević, suradnica redatelja i glumačka pedagoginja je Bruna Bebić, asistentica scenografa Nikolina Kuzmić a asistentica koreografa Korana Bilan.
Operu Lombardijci (punog naziva Lombardijci u prvom križarskom pohodu, izvorno I Lombardi all prima crociata) Verdi je skladao 1843, a praizvedena je u veljači te godine. Libretist Temistocle Solera libreto je napisao prema istoimenoj epskoj poemi Tomassa Grossija, djelu iz kruga milanskog književnog romantizma. Premijera je, kao i godinu dana prije ona Nabucca, bila iznimno uspješna. Mnogo je godina parirala Nabuccu po popularnosti a bila je i prva Verdijeva opera izvedena u Americi. Radnja se zbiva na nekoliko međusobno jako udaljenih lokacija – od Milana u prvom činu do Antiohije u drugom, te Jeruzalema u trećem činu a scene djeli i vremenska distanca. Slijedeći Grossijev izvornik, Solera je radnju razvio nižući scene kao odvojene tabloe. U svakoj se od tih, vremenski i prostorno odvojenih, epizoda radnja oblikuje, naznačava i umire bez jasne međusobne uzročnosti.
Fabula Lombardijaca tipično je romantičarski složena a odlikuju je brojni dramatični obrati motivirani ljubavlju, ljubomorom, željom za osvetom… U središtu su likovi braće Pagana i Arvina čiji odnos prolazi radikalne metamorfoze – od Paganove želje i pokušaja da ubije brata prema čijoj ženi njeguje ljubav, do pokajanja, ponovnog pokušaja bratoubojstva, isposništva, skrivanja identiteta i bratskog izmirenja. Brojne osobne drame događaju se na pozadini krvavog sukoba i osvajanja Jeruzalema tijekom prve križarske vojne. Arvino predvodi kršćanske snage na križarskom pohodu i tamo susreće brata kojeg ne prepoznaje budući da ovaj, kao isposnik pokajnik, skriva svoj identitet. Muslimanska vojska zarobljava Arvinovu kćer Giseldu. Ona se zaljubi u muslimanskog kraljevića Orontea i po svom oslobođenju optužuje oca i strica zbog nekršćanskog pokolja koje je njihova vojska počinila u Jeruzalemu. Opera završava pobjedom kršćanske vojske, konačnim prepoznavanjem i pomirenjem dvojice braće neposredno pred Paganovu smrt.
Mladi je Verdi, ponesen domoljubljem i mladenačkim entuzijazmom u jeku Risorgimenta stvorio snažnu operu, punu8 nježnosti, pobožnosti, odlučnosti, nepresušne melodijske inventivnosti sa zadivljujućom vještinom stvaranja ansambl-scena. Zbor ima izuzetno važnu ulogu u Lombardijcima kao vezivno tkivo te simbol snage i hrabrosti. Kroz zbor Verdi progovara o vlastitim umjetničkim, ljudskim i političkim idealima.
Premijerna izvedba Verdijeve opere Lombardijci prigoda je da se svečano obilježi 30 godina umjetničkog rada nacionalnog opernog prvaka, stalnoga člana Opere HNK Split, basa Ivice Čikeša. Tim će povodom dan uoči premijere, 26. ožujka u Foyeru Kazališta biti otvorena prigodna izložba Ivica Čikeš – u slici, riječi i tonu autora Siniše Vukovića. Bit će izložene fotografije iz niza predstava koje je na splitskim pozornicama ostvario ovaj umjetnik, nekoliko originalnih kostima u kojima je nastupao, te nagrade, priznanja i plakete što ih je zavrijedio za svoj rad. Bit će emitiran i video isječak iz jedne od mnogobrojnih uloga.

Foto: Press – Valentino Bilić Prcić

The post Premijerno: Verdijevi Lombardijci i 30 godina umjetničkog rada Ivice Čikeša appeared first on Scena.hr.

Rijeka…

U Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci, izvedbom predstave Zauvijek, u petak, 6. ožujka skupina Needcompany izvela je i posljednji riječki nastup u sklopu Needcompany festivala koji se u okviru programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture održavao od 29. veljače do 6. ožujka.
Autorica i koreografkinja predstave koju su izveli članovi jedinstvene belgijske umjetničke skupine Needcompany je Grace Ellen Barkey koja je zajedno sa svojim partnerom Janom Lauwersom 1986. i osnovala Needcompany.
Inspiraciju za predstavu Barkey je pronašla u glazbi Gustava Mahlera, njegovoj simfoniji „Das Lied von der Erde“ (Pjesma o zemlji), točnije posljednjem stavku simfonije „Der Abschied“ (Rastanak) što je jedno od njegovih najosobnijih djela koje odražava njegovo stanje uma.
Kada je Mahleru dijagnosticirana teška srčana bolest, napisao je prijatelju: „Izgubio sam sve što sam postigao u okvirima onoga za što sam mislio da jesam, i sada moram, poput novorođenčeta, ispočetka učiti svoje prve korake“. Čovjekova borba s vlastitom smrtnošću u suprotnosti je s vječnom prirodom koja se neprestano obnavlja. Barkey se u svojoj predstavi, jednako kao i Mahler u svojoj glazbi, bavi pitanjem smrtnosti polazeći od teze kako nitko ne može izdržati stalnu pohvalu životu. Smrt ili, bolje rečeno, konačnost ljudskog života, također zaslužuje pjesmu ili ples. Pjesma u predstavi, kao i orkestracija, izvedena je u intimnom okružju prisjećanja glumca Maartena Seghersa koji glumi mračnu ulogu očajnog pjevača bez pratnje koji pobuđuje sjećanja na tugu Mahlerovog usamljenog lutalice. Golema glazbena pratnja ga je napustila i sada, gol, pjeva djeliće pjesme rastanka koja bez instrumentalne pratnje zvuči sasvim apstraktno.
Predstava „Zauvijek“ krhka je izvedba puna nade. Rastanak postaje nešto što izmiče, što se rastavlja i tako prikazuje dijelove ljepote i snage.
Nakon predstave članovi skupine Needcompany sudjelovali su i u razgovoru s publikom o doživljajima predstave. Razgovor je moderirala Vedrana Klepica, hrvatska dramatičarka, dramaturginja i kazališna redateljica.
Tijekom tjedan dana trajanja Needcompany festivala u Rijeci, publika je imala prilike pogledati i predstavu „Koncert benda koji gleda u krivom smjeru“ te dvije izvedbe predstave „Sve što je dobro“ nastale u koprodukciji Rijeke 2020, HNK Ivana pl. Zajca, skupine Needcompany i njihovih partnera.
U prostoru DeltaLaba bila je postavljena i izložba „18 videa“ umjetničkog dvojca Lemm&Barkey, a za bolje razumijevanje umjetničkog rada Needcompanyja.

Foto: Press

The post Predstavom Zauvijek zatvoren Needcompany festival appeared first on Scena.hr.

GK Joza Ivakić…

– S iznimnim zadovoljstvom najavljujemo novi, premijerni naslov, nastao u koprodukciji s Dječjim kazalištem u Osijeku – Ljepotica i zvijer. Radi se o lutkarsko-dramskoj predstavi, koja će raznježiti srca velikih i malih – poručuju iz GK Joza Ivakić.
U petak 13. ožujka 2020. godine s početkom u 18.00 sati, na programu GK Joza Ivakić, je lutkarsko-dramska predstava Ljepotica i zvijer prema motivima dramatizacije Františeka Hrubina. Režiju potpisuje Petronela Dušova, a u predstavi glume Areta Ćurković, Maja Lučić Vuković, Ivana Vukićević, Aleksandra Colnarić, Đorđe Dukić, Gordan Marijanović, Srđan Kovačević i Kristina Kovačević.
Romantična i tajanstvena bajka za cijelu obitelj u kojoj snaga ljubavi pobjeđuje strah i predrasude. Priča u sebi krije veliku metaforu života. Stvarna ljepota čovjeka nije u njegovoj vanjštini i izgledu nego je skrivena u njegovu srcu. I kako to već u bajkama biva – onaj koji je u krivu nešto nauči, a dobro dobiva zasluženu nagradu.

„Lice zvijeri, a srce ljudsko…
Pusto i prazno…
I tako će to biti dok se ne pojavi djevojka koja bi htjela
postati njegovom ženom…
Ta djevojka će ga spasiti i slomiti kletvu… – Petronela Dušová

Premijerno: Ljepotica i zvijer
ZA UZRAST: 6+
TRAJANJE: 50 min.
Prema motivima dramatizacije Františeka Hrubina
Režija: Petronela Dušova
Dramatizacija: Hermína Motýlová i Petronela Dušová
Prijevod: Maja Lučić
Scenografija i lutke: Miroslav Duša
Asistentica scenografa: Lorna Kalazić
Kostimografija: Lorna Kalazić
Glazba: Ivica Murat
Scenski pokret: Maja Huber
Oblikovanje rasvjete: Igor Elek
Video projekcije: Dražen Golubić
Asistentica režije: Aleksandra Colnarić

Uloge :
Areta Ćurković – PRIPOVJEDAČICA
Maja Lučić Vuković – MILA
Ivana Vukićević – BARICA
Aleksandra Colnarić – MARICA
Đorđe Dukić – TRGOVAC, njihov otac
Gordan Marijanović i Srđan Kovačević – ZVIJER
Kristina Kovačević – PTIĆ PJEVIĆ

Premijera u Vinkovcima: petak 13.ožujka u 18:00 sati
Repriza u Vinkovcima: subota 14. ožujka u 11:00 sati

Foto: Press

The post Premijerno: Ljepotica i zvijer appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

Zagrebačka premijera predstave Buđenje prema tekstu Brada Bircha

U subotu 14. ožujka 2020. godine u 19.00 sati u Studiju EXIT (Gundulićeva 37/1) održat će se zagrebačka premijera predstave Buđenje prema tekstu Brada Bircha, u režiji Aide Bukvić, a u izvedbi Ive Kraljević i Silvija Mumelaša. Predstava je nastala u koprodukciji s Osječkim ljetom kulture.
Ona i On. Mladi. Zaljubljeni. Zaposleni. Dvije plaće, dobra, sigurna radna mjesta. Svaki dan ista rutina: buđenje – tuširanje – doručak – vožnja na posao – ured – pauza za ručak – ured – vožnja s posla – večera – kauč- televizor – krevet – buđenje – tuširanje – doručak – vožnja na posao – ured – pauza za ručak – ured – vožnja s posla – večera – kauč- televizor – krevet… Sretni su? Ne postavljaju si bespotrebna pitanja. To je dio paketa. To se podrazumijeva. Kad se odjeća zgužva izglačaš je svojim parnim glačalom. Kad se uznojiš istuširaš se toplom vodom iz svog električnog bojlera. Kad si gladan izvadiš sendvič iz njegova plastičnog omota. Kad si umoran baciš se na svoj madrac od memorijske pjene. Glavno da nam bombe ne padaju po glavama. To su neki tuđi ratovi. To su samo vijesti. Ratova uvijek negdje ima. To je dio paketa. To se podrazumijeva. Glavno je da smo mi dobro. A dobro smo. Sve je dobro. Svaki dan…
Koji je danas dan? Danas je dan kad iz bankomata nije izašlo ništa osim papirića na kojemu piše: „Transakciju nije moguće izvršiti“. Danas je dan kad si se probudio i spoznao svu beznačajnost vlastita života. Pa se odlučiš oduprijeti toj ispraznosti, običnosti, konvencionalnosti, tehnološkoj manipulaciji, društvenim normama i svim kompromisima svijeta. I dobro ti je, uzbudljivo i novo. Zgužvan si i smrdiš, ali to te više ne opterećuje. Briga te za vijesti. I za tuđe ratove. Sad vodiš, napokon, svoj vlastiti. U tvom ratu je dobro. Glavno je da si ti dobro. A dobro si. Sve je dobro. Svaki dan…
Koji je danas dan? Danas je dan kad si ogladnio. U ruci držiš svoju posljednju konzervu graha, ali u tvome otvaraču za konzerve iscurile su baterije. Danas je dan kad ti nije palo na pamet da izađeš van, uzmeš prvi kamen i razbiješ tu vražju, limenu stvar. Umjesto toga guliš etiketu i jedeš papir. Danas je dan kad se ne radi više o beznačajnosti tvoga života nego o potpunoj nepripremljenosti za nj. Danas je dan kad ti je krivo što nisi pogledao više dokumentaraca o majmunima.
Danas je dan kad sjediš u mraku kazališta, u tišini i kažeš si: „Ma, to nisam Ja! To su Ona i On. To su Oni.“
Zaplješćeš im, jer, to je dio paketa. To se podrazumijeva. Pa odeš do bankomata. Pa do trafike – po nove baterije – Marijana Fumić, dramaturginja.

Buđenje:
Tekst: Brad Birch
Režija: Aida Bukvić
Igraju: Iva Kraljević i Silvio Mumelaš

Prijevod: Kristina Kegljen
Dramaturgija: Kristina Kegljen i Marijana Fumić
Scena i kostimi: Marijana Fumić i Aida Bukvić
Video: Marko Žuljević
Oblikovanje svjetla: Tomislav Kobia
Oblikovanje zvuka: Marko Žuljević
Izbor glazbe: Aida Bukvić
Tehnička realizacija: Dražen Budimir i Josip Brandis
Koprodukcija: Teatar EXIT i Osječko ljeto kulture
Zagrebačka premijera: 14. ožujka 2020. – Studio EXIT (Gundulićeva 37/1)

Foto: Press

The post Premijerno: Buđenje u režiji Aide Bukvić appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

CeKaTe teatar privremeno seli u virtualni svijet #kulturaonline

Kako bi nastavio s djelatnosti CeKaTe teatar se privremeno seli u virtualni svijet. Program kreće u nedjelju, 15. ožujka u 18.00 sati putem Facebook stranice “Centar za kulturu Trešnjevka” igrokazom za djecu 3+ “Kokoš kod frizera” po tekstu Nade Zidar Bogadi, koji će biti izveden s lutkicama izrađenima kod kuće. Kako izraditi lutkice pokazat će online radionica u ponedjeljak, 16. ožujka u 18 sati. Programe će voditi akademska kazališna redateljica Frana Marija Vulić Vranković, voditeljica kazališne djelatnosti Centra za kulturu Trešnjevka.
Program:
15.3. (nedjelja) u 18 sati “Kokoš kod frizera”
online igrokaz s lutkama od papira izrađenima kod kuće
16.3. (ponedjeljak) u 18 sati
Radionica izrade jednostavnih lutki od papira
pripremite: dva papira A4, škare, ljepilo/selotejp i bojice/flomastere

Foto: Press

The post #kulturaonline – CeKaTe: Online kazalište – Kokoš kod frizera appeared first on Scena.hr.

Split…

– U svrhu prevencije epidemije koronavirusa (Covid-19) jutros su dezinficirane sve prostorije Hrvatskog narodnog kazališta Split. Dezinfekciju je obavila splitska tvrtka CIAN, a prostorije Baletnog studija u Tolstojevoj ulici jučer samoinicijativno i kazališni domari da bi to danas ponovili i djelatnici CIAN-a. Kao što je već javljeno, u skladu s preporukama županijskih i nacionalnih stožera Civilne zaštite, kazališne predstave do daljnjeg se neće održavati – poručuju u priopćenju za medije iz Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Foto: Press

The post U svrhu prevencije epidemije koronavirusa dezinficirani prostori HNK Split appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

U sklopu inicijative Mala scena online predstava Huligan

U srijedu, 18. ožujka u 18.00 sati zagrebačka Mala scena uživo će, u sklopu inicijative „Mala scena online“, prenositi višestruko nagrađivanu predstavu Huligan Marine Pejnović, Matije Šakoronje i Paška Vukasovića.
Huligan je predstava koja na izravan, istinit i brutalan način, ne podilazeći publici, govori o navijačkoj subkulturi, ali i svim problemima kroz koje tinejdžeri prolaze u školi, na društvenim mrežama i stvarnom svijetu. Huligan, Zrks, završio je u popravnom domu za maloljetnike. Zrks je želio pripadati „ekipi“. Zrks je mlad i devijantan. Izgleda arogantno i samodopadno. A zapravo? Zapravo je Zrks nesiguran. Zrks se skriva. Je li Zrks uistinu huligan i koji će put odrastanja morati prijeći možete provjeriti u hit-predstavi Male scene namijenjenoj mladima od 12 godina naviše. Ovu zanimljivu, modernu i suvremenu temu obogaćuju i svima poznate pjesme Zaprešić boysa. Predstava koja baš nikoga ne ostavlja ravnodušnim!
Matija Šakoronja osvojio je za ulogu Zrksa čak tri nagrade: „Nagradu hrvatskog glumišta“ za najbolju mušku ulogu u kategoriji lutkarskih predstava i predstava za djecu i mlade, nagradu za najboljeg glumca na 20. jubilarnom Naj, naj, naj festivalu te nagradu za najbolje glumačko ostvarenje na 22. susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade hrvatskog centra ASSITEJ. Na istom su festivalu Marina Pejnović, Matija Šakoronja i Paško Vukasović osvojili nagradu za najbolji dramski tekst.
– Pristup prijenosu moguće je kupiti po cijeni od 35 kuna na sljedećem linku. Cijena vrijedi za jedan uređaj tako da cijela obitelj može uživati u kazališnom iskustvu za cijenu jedne ulaznice! Mala scena želi publici pružiti mogućnost uživanja u kazalištu te u ove dane krize donijeti kvalitetan i vrijedan sadržaj svima, pomoći ljudima da malo zaborave na dnevna događanja, opuste se i znaju da nisu sami – poručuju iz kazališta.

Foto: Press – Mirko Cvjetko

The post Online predstava: Huligan uživo iz Male scene! appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

Mala scena nastavlja s prijenosima uživo i donosi predstave na zahtjev!

U subotu, 21. ožujka u 17 sati, kazalište Mala scena će, u sklopu inicijative Mala scena online, uživo prenositi predstavu Iglica nastalu u suradnji s Triko Cirkus Teatrom.
Iglica, autorice Lane Šariće koju je režirao Ivica Šimić, priča je o djevojčici koja je drugačija od ostalih. Od rođenja je posebna zbog – iglica koje joj rastu iz cijelog tijela. Iglice je brane je od svih koji bi joj htjeli nešto učiniti nažao, ali je i priječe da bude kao i sve druge djevojčice. «Iglica» je priča o jedinstvenosti i posebnosti svakoga od nas, priča o odrastanju te bolima i radostima koji prate ovaj proces. Predstava je namijenjena djeci od 3 godine naviše.
Ova neverbalna predstava o društvu koje teško prihvaća drugačije osvojila je i dvije nagrade. Nikolina Majdak proglašena je najboljom glumicom u službenoj konkurenciji festivala ASSITEJ 2013., a nagradu za najbolju kostimografiju na istom je festivalu dobila Mirjana Zagorec.
Cijena pristupa prijenosu iznosi 35 kuna, može se kupiti na sljedećem linku, a vrijedi za jedan uređaj.
Uz prijenose uživo, ako niste stigli pogledati neki od naših dosadašnjih prijenosa, predstave koje su već odigrane moguće je pogledati i naknadno, kada god to poželite! «Priča o oblaku» dostupna je na linku, dok je predstava «Huligan» dostupna na linku.
Za sve prijenose i snimke nudimo grupni popust školama koje žele izvedbe predstava koristiti u online nastavi. Za više informacija možete nam se javiti na buga@mala-scena.hr
Inicijativa Mala scena online započela je 12. ožujka, a od tada se svakodnevno, prije i poslije podne, uživo uključujemo s javljanjima na Facebook i Instagram stranici kazališta. Priče za djecu koje u 10 sati čita Buga Marija Šimić pogledane su više od 11 tisuća puta, dok su priče, anegdote i iskustva Vitomire Lončar i Ivice Šimića pogledani više od 20 tisuća puta. Prijenosi predstava Priča o oblaku i Huligan pogledani su na više od 500 uređaja!

Foto: Press

The post Mala scena online: U subotu predstava Iglica appeared first on Scena.hr.

Zagreb…

U Gradskom kazalištu Žar ptica za danas 20. ožujka bila je planirana premijera predstave MALAC KOMALAC Zorana Pongrašića u režiji Lawrencea Kiirija, kojim bi se proslavio i Svjetski dan kazališta za djecu.
Kako su zbog opasnosti po zdravlje dvomjesečne probe predstave prekinute i premijera odgođena, u Žar ptici se nije stigla ni pročitati hrvatska poruka ljubiteljima kazališta koju je ove godine napisao redatelj Dario Harjaček.
Putem društvenih mreža Žar ptice, daleko od scene, maloj publici u povodu Dana kazališta za djecu obratila se Ana Marija Vrdoljak, glumica ansambla Malac Komalac i predstavnica HDDU-a u svjetskoj glumačkoj organizaciji FIA, pozivom da nastave voljeti kazalište i prijedlogom da se do novih susreta u Žar ptici sami doma poigraju kazališta. Možda baš na temu neke predstave koju sa svojim nastavnicima i roditeljima pogledali u kazalištu.
Uz Ana Mariju glumci iz predstave Malac Komalac: Matej Đurđević, Gorana Marin, Vesna Ravenšćak Lozić, Romina Tonković, Petar Atanasoski, Matko Knešaurek, Ante Krstulović i Bogdan Ilić, poručuju nedostajete nam, vidimo se što prije.

Foto: Press

The post Djeco, poigrajte se kazališta appeared first on Scena.hr.

Split…

– Za vrijeme dok su kazališna gledališta i pozornice prazni, ansambl Baleta HNK Split marljivo vježba pridržavajući se preporučenih preventivnih mjera. Do što skorijeg viđenja u zgradi teatra plesni pozdrav, uz malo prisjećanje na njihovu predstavu Piazzolla/Stravinki, šalju vam naši plesači – poručuju iz Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Foto: Press – HNK Split
Video:

The post HNK: Umjetnost u doba korone – Piazzolla/Stravinki appeared first on Scena.hr.