Quantcast
Channel: Kazalište – Scena
Viewing all 1535 articles
Browse latest View live

Dame biraju posljednji put ove godine u Vidri

$
0
0

Hit predstava…

‘Dame biraju’ profinjenim humorom tretira tematiku nezaposlenosti mladih ljudi i egzistencijalna pitanja suvremenog čovjeka

Dame birajuSarajevska hit predstava ‘Dame biraju’ posljednji put ove godine gostuje u kazalištu Vidra, i to dva dana, u petak 10. te subotu 11. studenog 2017. godine, s početkom u 20.00 sati.
Predstava je rađena po filmu ‘Full Monty’ (Skidaj se do kraja), prošla je gostovanjem gotovo cijelu Hrvatsku. Sva prethodna prikazivanja u Vidri su također bila rasprodana.
Sjajnu glumačku trupu čine najperspektivniji bosanskohercegovački glumci koji su već postali pravi miljenici hrvatske publike, no i publike širom regije. Tome svjedoči više od 100 izvođenja ovog kazališnog komada s kojim su obišli 43 grada u dvije godine, a predstavu je pogledalo preko 40 tisuća ljudi.
Ova komedija s ozbiljnom tematikom govori o petorici mladića bez posla koji pokušavaju riješiti svoje egzistencijalne probleme kroz posao stripera u noćnom klubu. Od ideje striptiza do njene konačne realizacije je dalek put, a predstava publiku vodi kroz uzbudljive scene, velik broj neispunjenih očekivanja te uz puno humora donosi izuzetno napetu atmosfera do samog kraja.
Ono što posebno mami uzdahe i reakcije su originalno osmišljene plesne točke, a vrhunac predstave je striptiz u kojem momci skidaju sve sa sebe!
‘Dame biraju’ profinjenim humorom tretira tematiku nezaposlenosti mladih ljudi i egzistencijalna pitanja suvremenog čovjeka te trenutak kad ljudi bez nade i smisla energično kreću u promjene.
Predstava ‘Dame biraju’ beskrajno je duhovita, zabavna, napeta i nepredvidljiva.
Uloge u predstavi ostvaruju Nancy Abdel Sakhi, Davor Sabo, Adnan Goro, Sanjin Arnautović, Emir Fejzić, Enes Salković i Dalibor Brkić. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Lejla Hodžić, a asistentica režije je Amra Mehić. Predstavu je režirao Admir Glamočak u produkciji Altteatra.
Ulaznice po cijeni od 80 kuna mogu se nabaviti na blagajni Vidre.

Foto: Press

The post Dame biraju posljednji put ove godine u Vidri appeared first on Scena.hr.


Ulaznice za baletni spektakl Orašar od sutra u prodaji

$
0
0

U HNK Split…

Baletna bajka Orašar o božićnom snu djevojčice Klare Petra Iljiča Čajkovskog zasigurno je najomiljeniji i najizvođeniji naslov klasičnog baletnog repertoara

OrašarUlaznice za izvedbe baleta Orašar Petra Iljiča Čajkovskog, u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, bit će u prodaji u utorak 7. studenog 2017. godine na blagajni Kazališta te u internetskoj prodaji. Balet splitskog HNK najizvođeniji bijeli balet na svijetu prikazat će osam puta tijekom prosinca, a prva je izvedba na programu na dan sv. Nikole 6. prosinca s početkom u 19.30 sati.
Balet HNK Split i ove će godine Orašara igrati u koreografiji Waczlawa Orlykowskog koju je na splitsku scenu prenijela Božica Lisak, Orkestar splitskog kazališta svirat će pod ravnanjem maestra Harija Zlodre, a u glavnim će se ulogama izmjenjivati solisti Baleta HNK Split: Monica Dinoni, Eva Karpilovska i Hazuki Tanase u ulozi Klare; ulogu Princa tumačit će Artjom Žusov, Ivan Boiko i Aaron Kok (debitant u ovoj ulozi), dok će Vilu Šećera utjeloviti Irina Čaban, Hazuki Tanase i Eva Karpilovska. U ovoj raskošnoj produkciji s više od 130 plesača na sceni sudjeluje cijeli ansambl Baleta zajedno s mladim plesačima iz Baletnoga studija.
OrašarBaletna bajka o božićnom snu djevojčice Klare Petra Iljiča Čajkovskog zasigurno je najomiljeniji i najizvođeniji naslov klasičnog baletnog repertoara. Radnja Orašara započinje na Badnju večer. Djeca se vesele poklonima, a djevojčica Klara dobiva lutka Orašara, koji umije lomiti prave orahe. Djeca odlaze na počinak i tada započinje čarobni svijet dječjeg sna. Orašar i božićni bor čudesno rastu, Klara svoju igračku spašava od opake vojske miševa, Orašar se potom pretvara u prekrasnog princa koji Klaru vodi na dvor svog oca, Kralja slatkiša gdje priređuje veličanstvenu svečanost.
Orašar je praizveden u Marijinskom teatru u St. Petersburbu 1892, a kao osnova libreta poslužilo je djelo njemačkog romantičkog pisca E. T. A. Hoffmana Orašar i Kralj miševa. Priča o fantastičnom i bajkovitom snu djevojčice Klare na božićnu večer već 121 godinu upravo u ovo adventsko doba u brojnim kazalištima širom svijeta uveseljava publiku svih uzrasta. Jer, kako je zapisao Waczlaw Orlykowsky „odrasli prepoznaju u njemu čar romantika, djeca uživaju u bajci kojoj je junakinja i sama dijete koje živi, igra se i sanjari među drugom djecom.” Riječi su to koreografa koji je Orašara na scenu HNK u Zagrebu premijerno postavio 1970. Tu su antologijsku režiju i koreografiju od tada na našim kazališnim pozornicama više puta obnavljali razni koreografi, pa je ona tako postala svojevrsnim klasikom hrvatskog baleta.
Nakon izvedbe 6. prosinca sljedeće su na rasporedu 7, 8, 9, 11, 15, 16. i 19. prosinca. cijena ulaznica je 70, 90, 120 i 140 kuna, ovisno o kategoriji sjedala.

Foto: Press

The post Ulaznice za baletni spektakl Orašar od sutra u prodaji appeared first on Scena.hr.

Premijerno na sceni HNK – Aziz

$
0
0

Split…

Na sceni HNK Split drama Predraga Lucića Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad

AzizDramski ansambl Hrvatskog narodnog kazališta Split će u četvrtak 9. studenog s početkom u 20.00 sati premijerno na sceni HNK Split izvesti dramu Predraga Lucića Aziz ili Svadba koja je spasila Zapad. Tekst praizveden na ovogodišnjem Splitskom ljetu na otvorenoj sceni pokraj Vile Dalmacija tako će svoj scenski život nastaviti na kazališnoj pozornici.
Za svoju tragikomičnu alegoriju, nastalu po motivima Brechtova Pira malograđana, na 63. Splitskom ljetu Predrag Lucić je nagrađen Juditom za najbolje postignuće u dramskom programu Festivala. Režiju potpisuje Dino Mustafić, u naslovnoj ulozi Aziza je Nikša Arčanin, a ostale uloge tumače: Stipe Radoja, Katarina Romac, Nikola Ivošević, Monika Vuco, Tajana Jovanović, Marjan Nejašmić Banić, Nives Ivanković, Nenad Srdelić, Davor Pavić, Vicko Bilandžić, Ivo Perkušić, Ivan Baranović, Mia Čotić i Zdeslav Čotić.
AzizU svojoj, kako ju je sam nazvao Comédie-franchise po motivima Pira malograđana Bertolta Brechta, Lucić se osvrće na planetarnu histeriju “rata protiv terorizma” i proizvođenje industrije straha. Na svadbeno slavlje gdje za stolom nalazimo likove koji su do nas potegli iz vremena Brechtovog Pira, stiže novi, nezvani gost. Različit, tamnije boje kože. Dakle, vjerojatno Arapin. I do tada veselo anarhična slika otkriva svoje malograđansko naličje koje pod utjecajem sveprisutne propagande ne zna više prihvatiti drugačijost. U plesaču Azizu, očekivano i nažalost predvidljivo, vidi terorista. Duhovita, ali britka teatarska analiza toga stereotipa ruga se, ali i propituje mehanizme te industrije straha koja dodatno izluđuje već ionako pomahnitale stupove Azizkonzumerističkog društva. Satirična oštrica Lucićeva pera ubada duboko i precizno u bolna mjesta civilizacijskog trenutka. Bez namjere da promijeni svijet. Ali s jasnom odlukom da postavi pitanja. „Ono što uznemiruje u „Azizu” stoga nije sam susret s Drugim, već – preko kontakta s Drugim (s ‘Marokanerom’ ili već nekim sličnim) – susret s vlastitom limitiranošću, mikroprizor jedne dubinski zarobljene civilizacije koja, koliko god himni slobodarstvu uspjela spjevati, nije kadra iskoračiti iz fundusa svojih predrasuda, stereotipa i samoobmana.” napisao je o Azizu Viktor Ivančić.
Osim redatelja Dine Mustafića autorski tim čine još: dramaturginja Željka Udovičić Pleština, scenograf Dragutin Broz, kostimografkinja Lejla Hodžić, koreograf Gjergi Prevazi, skladateljica scenske glazbe Tamara Obrovac, autor video-arta Rino Barbir, oblikovatelji svjetla Zoran Mihanović i Siniša Jakovčević, te oblikovatelj tona Tomislav Luetić. Songove je uvježbala Ana Šabašov. Nakon premijerne izvedbe u četvrtak 9. studenog, sljedeće izvedbe Aziza na programu su 11, 13. i 14. studenog.

Foto: Press

The post Premijerno na sceni HNK – Aziz appeared first on Scena.hr.

Premijera: Sjećanje vode – Muškarci u paklenom trokutu sestara

$
0
0

Ludens teatar…

Ovog vikenda publika u Koprivici će moći uživati u novoj predstavi ‘Sjećanje vode’ Ludens teatra

Sjećanje vode

Jedanaestu sezonu u Ludens teatru otvara nova predstava ‘Sjećanje vode‘ u režiji Franke Perković. Radi se o tekstu Shelagh Stephenson, u hrvatskom prijevodu Lare Hölbling Matković, a nagrađen je prestižnom nagradom Olivier.
Sjećanje vodeSvečana premijera zakazana je za 11. studenog 2017. godine, dok će koprivnička publika predstavu moći pogledati već 12. studenog s početkom u 20.00 sati u Domu mladih. Prva repriza bit će ujedno i prva kazališna predstava u Koprivnici prilagođena slijepim i slabovidnim osobama, koje će pomoću uređaja za audio deskripciju moći pratiti
predstavu. Uređaji su u Koprivnicu stigli povodom devetog Festivala prava djece u organizaciji udruge Alternator.
Predstava govori o tri sestre koje se susreću uoči majčinog sprovoda u kući svoga djetinjstva. Mary, liječnica, pokušava razriješiti davno potisnutu traumu; Theresa, vlasnica trgovine zdravom hranom i homeopatskim pripravcima, ljuta je jer je sama brinula o bolesnoj majci; Cathrine, neutaživo je željna pažnje i opsjednuta muškarcima. Njihovi se muški partneri teško snalaze u tom paklenom trokutu i upravo su situacije konflikata između intenzivnih sestara i pomalo zatečenih muškaraca mjesta najbritkijeg britanskog humora kojim je ovaj komad izuzetno vješto protkan. Njihova su sjećanja varljiva, ponekad razorno bolna, ponekad razorno smiješna, no i suze i smijeh ostvaruju svoju katarzičnu funkciju i pomažu trima ženama da ponovo uspostave zagubljenu bliskost.
U predstavi igraju: Bojana Gregorić Vejzović, Ivana Krizmanić, Iskra Jirsak, Goran Grgić te Ivan Grčić.
Ulaznice za prvu izvedbu predstave ‘Sjećanje vode’ mogu se kupiti u Šarenom Dućanu, Hotelu Podravina, Le Petit Caféu, na portalu Ulaznice.hr te u uredu Ludens teatra (Doma mladih/1. kat). Pojedinačna cijena ulaznice iznosi 40,00 kuna.

Foto: Press

The post Premijera: Sjećanje vode – Muškarci u paklenom trokutu sestara appeared first on Scena.hr.

Nagrada hrvatskog glumišta: Nominirani su:

$
0
0

Zagreb…

25. Nagrada hrvatskog glumišta

Nagrada hrvatskog glumištaNa konferenciji za medije danas u Hrvatskom društvu dramskih umjetnika predsjednice žirija za dramu Ljerka Margitić, žirija za operu Mirjana Bohanec-Vidović i predsjednik žirija za balet dr. sc. Svebor Sečak objavili su imena nominiranih umjetnika u svim kategorijama za jubilarnu 25. Nagradu Hrvatskog glumišta, čija će se dodjela održati 24. studenog u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, uz izravan televizijski prijenos na Hrvatskoj radioteleviziji.
Žiri je Nagradu sa svekoliko umjetničko djelovanje s područja drame dodijelio glumici Zdenki Heršak te Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje s područja opere maestru Vladimiru Kranjčeviću.

NOMINACIJE PREDSTAVA I IZUZETNIH UMJETNIČKIH OSTVARENJA
ZA NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA 2017.

Nagrada hrvatskog glumišta

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLJEDEĆIM KATEGORIJAMA:

Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini – DRAMA
Nominirane:
1. “Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;
2. “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” Hrvoja Ivankovića i Ivice Boban u režiji Ivice Boban i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara;
3. “Zbunjoza” Mariusa von Mayenburga u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Playdrame i Gradskog kazališta mladih Split.

Za najbolje redateljsko ostvarenje – DRAMA
Nominirani:
1. Ivica Boban za režiju predstave “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” Hrvoja Ivankovića i Ivice Boban u produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara;
2. Aida Bukvić za režiju predstave “Pluća” Duncana Macmillana u koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak;
3. Dora Ruždjak Podolski za režiju predstave “Črna mati zemla” Kristijana Novaka/Tomislava Zajeca u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – DRAMA
Glavna ženska uloga
Nominirane:
1. Jasna Ančić za ulogu Žene u predstavi “Ostavljam te” prema motivima Edwarda Albeeja “Marriage play” u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zadar;
2. Jadranka Đokić za ulogu u predstavi “Pluća” Duncana Macmillana u režiji Aide Bukvić i koprodukciji Teatra Exit iz Zagreba i Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak;
3. Mirta Zečević za ulogu Josipe Jurić u predstavi “Kakva majka, takva kći” Frane Marije Vranković u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji Kazališta Smješko iz Zagreba.

Glavna muška uloga
Nominirani:
1. Borko Perić za ulogu Frane u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
2. Adrian Pezdirc za ulogu Matije u predstavi “Črna mati zemla” Kristijana Novaka/Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;
3. Branimir Vidić za ulogu Skupa u predstavi “Skup” Marina Držića u režiji Ivice Kunčevića i produkciji Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.

Sporedna ženska uloga
Nominirane:
1. Petra – Bernarda Blašković za ulogu Libere u predstavi “Barufe” Carla Goldonija – Predraga Lucića u režiji Vite Taufera i koprodukciji Gledališča Koper, Slovenskog stalnog gledališča, Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula i Slovenskog narodnog gledališča Nova Gorica;
2. Mia Krajcar za ulogu Ivane u predstavi “Tri treća tromjesečja” Nine Horvat u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Gradskog kazališta “Joza Ivakić” Vinkovci i za ulogu Pepeljuge u predstavi “I živjele su sretno…?” Nine Horvat u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta – Scena “Gorica”;
3. Urša Raukar za ulogu Bake u predstavi “Črna mati zemla” Kristijana Novaka/Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Sporedna muška uloga
Nominirani:
1. Vinko Kraljević za ulogu u predstavi “Kako život” Nine Mitrović u režiji Ivana Lea Leme i produkciji Kazališta Moruzgva iz Zagreba;
2. Damir Poljičak za ulogu Ante u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba;
3. Siniša Popović za ulogu Nikole u predstavi “Ljudi od voska” Mate Matišića u režiji Janusza Kice i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – DRAMA

Ženska uloga
Nominirane:
1. Nika Ivančić za ulogu Keke u predstavi “Barufe” Carla Goldonija – Predraga Lucića u režiji Vite Taufera i koprodukciji Gledališča Koper, Slovenskog stalnog gledališča, Istarskog narodnog kazališta – Gradskog kazališta Pula i Slovenskog narodnog gledališča Nova Gorica;
2. Nataša Kopeč za ulogu u predstavi “Magic evening” Anice Tomić i Jelene Kovačić u režiji Anice Tomić i produkciji Studentskog centra – Kulture promjene – Teatra &TD iz Zagreba;
3. Ana Marija Veselčić za ulogu u predstavi “Zbunjoza” Mariusa von Mayenburga u režiji Ivana Plazibata i koprodukciji Playdrame i Gradskog kazališta mladih Split.

Muška uloga
Nominirani:
1. Bojan Brajčić za ulogu Raya u predstavi “Ljepotica iz Leenanea” Martina McDonagha u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku;
2. Robert Budak za ulogu u predstavi “Taksimetar” Gorana Vojnovića u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba;
3. Matija Šakoronja za ulogu Bernarda Batule u predstavi “Jedan sluga, dva gospodara” Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade – DRAMA

Nominirane:
1. “Od atoma do stanice” Siniše Novkovića u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split;
2. “Sherlock Holmes” Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;
3. “Tko nema u vugla, googla” Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Doma kulture “Kristalna kocka vedrine” Gradskog kazališta Sisak.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade

Ženska uloga
Nominirane:
1. Anja Đurinović za ulogu u predstavi “Igra se nastavlja” Grigora Viteza u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj iz Zagreba;
2. Karmen Sunčana Lovrić za ulogu u predstavi “Gospođica Neću” Sunčane Škrinjarić u režiji Lea Vukelića i produkciji Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, Gradskog kazališta – Scena “Gorica”;
3. Dora Polić Vitez za ulogu Gospođe Hudson u predstavi “Sherlock Holmes” Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.

Muška uloga
Nominirani:
1. Ugo Korani za ulogu Antuna u predstavi “Kako je tata osvojio mamu” Mire Gavrana u režiji Slađane Kilibarde i produkciji Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba;
2. Filip Nola za ulogu Doktora Watsona u predstavi “Sherlock Holmes” Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih;
3. Siniša Novković za ulogu u predstavi “Od atoma do stanice” Siniše Novkovića u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.

Za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju, adaptaciju, dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave
Nominirani:

1. Hrvoje Ivanković za dramaturški koncept i oblikovanje teksta te Ivica Boban za dramaturšku obradu teksta “Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” premijerno
izvedenog na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama;
2. Ana Tonković Dolenčić za dramski tekst “Sherlock Holmes” prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea premijerno izveden u Zagrebačkom kazalištu mladih;
3. Tomislav Zajec za autora dramatizacije i dramaturga predstave “Črna mati zemla” Kristiana Novaka/Tomislava Zajeca praizvedene u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:
1. Ozren Grabarić za ulogu u radio drami „Mrtve duše, 3. dio“ Nikolaja Vasiljeviča Gogolja;
2. Iva Mihalić za ulogu u radio drami „U ogledalu“ Ivane Gudelj;
3. Alma Prica za ulogu u radio drami „Svijet je okrugao“ Gertrude Stein.

Najbolja redateljska ostvarenja u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Nominirani:
1. Zvonimir Jurić za režiju TV serije „Patrola na cesti“ (1. epizoda).
2. Goran Kulenović za režiju TV serije „Crno – bijeli svijet“ (2. sezona – 1. epizoda);
3. Dalibor Matanić za režiju TV serije „Novine i posljednji dani“ (1. epizoda);

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se Umjetničkoj udruzi djelovanja u kulturi Arterarij za autorski projekt “Pogledaj me”. Ova produkcija primarnim scenskim jezikom istražuje ne samo kazališne već i granice društvene odgovornosti. Umjetnička strast, istinitost te katarzična emocija čine ovu predstavu pravim draguljem naše kazališne scene.

Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA ILI BALET

SCENOGRAFIJA

Nominirani:
1. Dinka Jeričević u operi “Tosca” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
2. Stefano Katunar u baletu “Gospoda Glembajevi” na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Tanja Lacko u drami “Sherlock Holmes” Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih i u drami “Zora riđokosa” Kurta Helda u režiji Renea Medvešeka i produkciji Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:
1. Doris Kristić u operi “Sicilijanske večernje” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Nikše Bareze, u režiji Janusza Kice i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Manuela Paladin Šabanović u baletu “Gospoda Glembajevi” na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Marita Ćopo u drami “Tesla Anonimus” Filipa Šovagovića u režiji Filipa Šovagovića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA
Nominirani:
1. “Don Carlo” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija, u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. “Orlando” Georga Friedricha Händela pod dirigentskim vodstvom Davida Batesa, u režiji Jánosa Szikore i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara;
3. “Otello” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

Za najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje – OPERA
Nominirani:
1. Krešimir Dolenčić za režiju opere “Seviljski brijač” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 63. Splitsko ljeto;
2. Filip Pavišić za dirigiranje opere “Tosca” Giacoma Puccinija u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
3. Ozren Prohić za režiju opere “Turandot” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Lorisa Voltolinija i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 62. Splitsko ljeto.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga
Nominirane:
1. Diana Haller za ulogu Rosine u operi “Seviljski brijač” Gioachina Rossinija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu za 63. Splitsko ljeto;
2. Lana Kos za ulogu Elvire u operi “Ernani” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Giancarla del Monaca i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
3. Ivana Lazar za ulogu Angelice u operi “Orlando” Georga Friedricha Händela pod dirigentskim vodstvom Davida Batesa, u režiji Jánosa Szikore i produkciji 68. Dubrovačkih ljetnih igara.

Muška uloga
Nominirani:

1. Domagoj Dorotić za ulogu Porina u operi “Porin” Vatroslava Lisinskog pod dirigentskim vodstvom Mladena Tutavca, u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;
2. Ljubomir Puškarić za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi “Don Carlo” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija, u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Giorgio Surian za ulogu Iaga u operi “Otello” Giuseppea Verdija pod dirigentskim odstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga
Nominirani:
1. Matija Meić za ulogu Figara u operi “Figarov pir” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Natalie Murray Beale, u režiji Mauricija Garcíe Lozana i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Valentina Mekovec za ulogu Vespette u operi “Pimpinone” Georga Phillipa Telemanna u režiji Frane Marije Vranković, u klavirskoj pratnji Ivana Pernickog i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba i Udruge “Sve ostalo je glazba” iz Dubrovnika;
3. Aleksandra Todorović za ulogu Amelije u operi “Amelija ide na ples” pod dirigentskim vodstvom Ante Sladoljeva, u režiji Frane Marije Vranković i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba i Scene Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – BALET

Za najbolju predstavu u cjelini – BALET
Nominirani:
1. „Derviš i smrt“ na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
2. „Gospoda Glembajevi“ prema Miroslavu Krleži na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. „Labuđe jezero“ na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje – BALET
Nominirani:
1. Maša Kolar za koreografiju i režiju baleta „Bolero“ na glazbu Maurice Ravela i elektroakustičku obradu glazbe Višeslava Laboša u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Leo Mujić za koreografiju i režiju baleta „Gospoda Glembajevi“ na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
3. Staša Zurovac za koreografiju i režiju baleta „Labuđe jezero“ na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – BALET
Ženska uloga
Nominirane:
1. Milka Hribar Bartolović za ulogu Irene Danielli u baletu „Gospoda Glembajevi“ na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;
2. Ksenija Krutova Duran za nastup u baletu „Dogma“ na glazbu Arvo Pärta i Joby Talbota u koreografiji Balázsa Baranyia i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;
3. Iva Vitić Gameiro za ulogu Julije u baletu „Romeo i Julija“ na glazbu Sergeja Prokofjeva u koreografiji i režiji Patricea Barta i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Muška uloga
Nominirani:
1. Nikša de Marchi za ulogu vještice Madge u baletu „La Sylphide“ na glazbu Hermana Severina Løvenskiolda u koreografiji i režiji Karine Elver prema Augustu Bournonvilleu i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
2. Tomislav Petranović za ulogu Ahmeda Nurudina u baletu „Derviš i smrt“ na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
3. Artjom Žusov za ulogu Jamesa u baletu „La Sylphide“ na glazbu Hermana Severina Løvenskiolda u koreografiji i režiji Karine Elver prema Augustu Bournonvilleu i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET

Ženska ili muška uloga:
Nominirani:

1. Marta Kanazir za ulogu Titanije u baletu „San Ivanjske noći“ na glazbu raznih autora u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;
2. Matea Milas za ulogu Effy u baletu „La Sylphide“ na glazbu Hermana Severina Løvenskiolda u koreografiji i režiji Karine Elver prema Augustu Bournonvilleu i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;
3. Lucija Radić za ulogu Mađarske princeze u baletu „Labuđe jezero“ na glazbu Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji i režiji Vladimira Malakhova i produkciji
Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

ZDENKA HERŠAK – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

VLADIMIR KRANJČEVIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – OPERA

Foto: Press – Nagrada hrvatskog glumišta

The post Nagrada hrvatskog glumišta: Nominirani su: appeared first on Scena.hr.

GDK Gavella odlazi na turneju u Srbiju

$
0
0

Zagreb…

GavellaGradsko kazalište ‘Gavella‘ sredinom studenog odlazi na turneju u Srbiju s dvije predstave. U četvrtak, 16. studenog 2017. godine, predstava ‘Priče iz Bečke šume‘ Ödöna von Horvátha, u režiji Igora Vuka Torbice, selektirana od izbornika Bojana Munjina, sudjeluje u konkurenciji 22. Jugoslovenskog pozorišnog festivala ‘Bez prevoda’ u Užicu. Festival traje od 13. do 20. studenog 2017. i kazalište ‘Gavella’ je jedino selektirano hrvatsko kazalište.
Dosadašnja sudjelovanja na tom festivalu su bila vrlo uspješna za kazalište ‘Gavella’ – predstava ‘San Ivanjske noći’ Williama Shakespearea, u režiji Aleksandra Popovskog 2008. osvojila je pet nagrada Ardalion, uključujući onu za najbolju predstavu, najbolju režiju i scenografiju te dvije glumačke nagrade. Pet godina kasnije, 2013. predstava “Zločin i kazna” osvojila je čak sedam nagrada – za najbolju predstavu, najbolju režiju, tri glumačke nagrade te nagrade za kostimografiju i scenografiju.
Predstava “‘Priče iz Bečke šume’ koja je premijeru imala u prosincu 2016. godine, bori se za nagrade u konkurenciji s još sedam kazališta iz regije. Predstavu je režirao Igor Vuk Torbica a priča je to o sudbini naivne mlade žene Marijane, koja odluči razvrgnuti svoje zaruke s mesarom Oskarom nakon što se zaljubi u Alfreda, koji, međutim, nema ozbiljne namjere uzvratiti joj ljubav. Tu pogrešku, Marijana će gorko platiti.
Marijanu utjelovljuje Nataša Janjić, Oskar je Filip Križan, a Alfred Igor Kovač. Još igraju Ksenija Pajić, Perica Martinović, Franjo Dijak, Nela Kocsis, Janko Rakoš, Siniša Ružić, Filip Šovagović, Jelena Miholjević, Barbara Nola, Nikola Baće, Tena Nemet Brankov, Anja Đurinović, Ivana Roščić, Sven Medvešek i Živko Anočić.
Predstava se igra prema prijevodu Dragutina Horvata, dramaturginja je Katarina Pejović. Scenografiju osmišljava Branko Hojnik, a kostime Marita Ćopo. Autori glazbe su Nenad i Alen Sinkauz, koreograf Pravdan Devlahović, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.
GavellaNa sceni Ateljea 212, u Beogradu, u subotu, 18. studenog 2017. Kazalište “Gavella” gostuje s predstavom “Gospođa Bovary” Ivane Sajko prema Gustaveu Flaubertu, u režiji Saše Božića.
Preuzimajući likove, situacije i odnose iz velikog naslova francuske i europske književnosti, Ivana Sajko ispisala je novi dramski tekst o poznatoj priči i poznatim licima, nudeći redatelju i glumcima kompleksnu strukturu čiji su motor(i), kao i kod Flauberta, potraga za strašću i ljubavlju, pokušaji da se ispuni emotivna praznina, žudnja da se “udahne zrak” izvan sapetosti malograđanskih konvencija te suočenje s financijskim posrnućem. Redatelj Saša Božić “Gospođom Bovary” ukazuje na “suvremenost njenog slučaja”, stvarajući predstavu kojoj su “dug i dosada u središtu interesa”, kostime potpisuje Marita Ćopo, scenografiju Zdravka Ivandija, a scenski pokret Petra Hrašćanec.
Emmu Bovary igra Jelena Miholjević, a s njom su na sceni i Igor Kovač, Sven Medvešek, Filip Križan, Nikola Baće, Ivan Grčić i Franjo Dijak.
Skandal koji je “Gospođa Bovary” izazvala po objavljivanju 1856. godine, možda više nema jurišni efekt na porozni društveni moral i njegovo naličje – licemjerje, ali pitanje ‘Bože, zašto sam se udala?’ i dalje odjekuje polemički i glumstveno.

Foto: Press

The post GDK Gavella odlazi na turneju u Srbiju appeared first on Scena.hr.

Koprivnica: Ovacije, smijeh i suze na premijeri Sjećanje vode

$
0
0

Publika oduševljena…

Na premijeru predstave Sjećanje vode došla je i zagrebačka publika. U fotogaleriji portala Scena.hr pogledajte kako je bilo na premijeri predstave

Sjećanje vodeU predstavi ‘Sjećanje vode’ glumice Bojana Gregorić Vejzović, Ivana Krizmanić, Iskra Jirsak igraju tri sestre koje se susreću na majčinom pogrebu. Njihova izvedba je bila dojmljiva, snažna i emotivna, a reakcija publike nije izostala. Bilo je  smijeha, ali i suza. Publika je ovacijama nagradila i njihove partnere – Gorana Grgić i Ivana Grčića. Ludens teatar jučer je jedanaestu sezonu otvorio predstavom ‘Sjećanje vode’ u Domu Sven Šestakmladih u Koprivnici. Režiju predstave potpisuje Franka Perković, a radi se o tekstu Shelagh Stephenson, u hrvatskom prijevodu Lare Hölbling Matković, koji je nagrađen prestižnom nagradom Olivier. Uz brojne Podravce i Prigorce na svečanu premijeru u Koprivnicu došla je i publika iz Zagreba, a među njima bila su i poznata lica; Enes Vejzović, Sven Šestak, Ljubomir Kerekeš, Darko Stazić, Ana Begić Tahiri, Iva Mihalić, Boris Svrtan, Ozren Grabarić, Vladimira Spindler te brojni drugi. Koprivnička publika predstavu će moći pogledati već danas s početkom u 20.00 sati u Domu mladih. Prva repriza bit će ujedno i prva kazališna predstava u Koprivnici prilagođena slijepim i slabovidnim osobama, koje će pomoću uređaja za audio deskripciju moći pratiti predstavu. Uređaji su u Koprivnicu stigli povodom devetog Festivala prava djece u organizaciji udruge Alternator. A kako je bilo na premijeri pogledajte u fotogaleriji portala Scena.hr.

Ludens

O predstavi…
Sjećanje vodePredstava govori o tri sestre koje se susreću uoči majčinog sprovoda u kući svoga djetinjstva. Mary, liječnica, pokušava razriješiti davno potisnutu traumu; Theresa, vlasnica trgovine zdravom hranom i homeopatskim pripravcima, ljuta je jer je sama brinula o bolesnoj majci; Cathrine, neutaživo je željna pažnje i opsjednuta muškarcima. Njihovi se muški partneri teško snalaze u tom paklenom trokutu i upravo su situacije konflikata između intenzivnih sestara i pomalo zatečenih muškaraca mjesta najbritkijeg britanskog humora kojim je ovaj komad izuzetno vješto protkan. Njihova su sjećanja varljiva, ponekad razorno bolna, ponekad razorno smiješna, no i suze i smijeh ostvaruju svoju katarzičnu funkciju i pomažu trima ženama da ponovo uspostave zagubljenu bliskost.

Foto: Scena.hr
Fotogalerija: 

[See image gallery at www.scena.hr]

The post Koprivnica: Ovacije, smijeh i suze na premijeri Sjećanje vode appeared first on Scena.hr.

Goran Grgić: Ne treba osuđivati jer nitko nije savršen

$
0
0

Sjećanje vode…

O ULOZI PRELJUBNIKA: Ništa u životu nije crno-bijelo. Teško je takvo lice čvrsto i argumentirano braniti, ali i on ima neku svoju istinu, kaže glumac za portal Scena.hr

Goran Grgić, Sven ŠestakU središtu predstave ‘Sjećanje vode’ su tri sestre koje se susreću uoči majčinog sprovoda u kući svoga djetinjstva. Goran Grgić u predstavi igra brižnog preljubnika Mikea, koji želi biti oslonac svojoj ljubavnici Mary u njezinim teškim trenucima. Međutim, Mike se našao usred nerazriješenih obiteljskih odnosa. Sestre propitkuju svoj odnos, odnos prema majci, kao i prema ocu. Otkrivaju se i obiteljske tajne. Sestre se u tom vrtlogu emocija suočavaju sa svojim strahovima, tugom, krivnjom i životnim promašajima te u konačnici propitkuju svoj život, svoje stavove i ljubavne odnose. U tim čudnim okolnostima Mike otkriva granice koje je postavio u ljubavnom odnosu prema ljubavnici Mary. Uz Grgića u predstavi igraju i Bojana Gregorić Vejzović, Ivana Krizmanić, Iskra Jirsak i Ivan Grčić.

Sjećanje vode

– Ništa u životu nije crno-bijelo. U predstavi se čini da je Mike krivi čovjek na krivom mjestu, ali mislim da se opravdao, koliko se može opravdati u takvom jednom komadu koji se bavi ženskim temama. Muškarci su u ovoj priči neko nužno zlo. Teško je takvo lice čvrsto i argumentirano braniti, ali i on ima jednu dublju priču, neku svoju istinu. Ne treba osuđivati. Osobito ne ‘na prvu loptu’. Nismo savršeni. Svi imamo svoje frustracije i probleme. Život nas često odvede nekim čudnim putem – rekao je Grgić za portal Scena.hr. Premijera predstave ‘Sjećanje vode‘ Ludens teatra bila je u subotu u Koprivnici u Domu mladih.

Foto: Scena.hr

The post Goran Grgić: Ne treba osuđivati jer nitko nije savršen appeared first on Scena.hr.


Ulaznice za Orašar – Sve je spremno za baletni spektakl

$
0
0

Pula…

Medijski pokrovitelj Scena.hr

OrašarSve je spremno za večerašnji baletni spektakl na ledu ‘Orašar‘ koji je na programu u INK Pula s početkom u 17.30 i 20..0 sati. Orašar je jedan od najpopularnijih i najviše izvođenih djela ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog.
Prvi put izveden 19. prosinca 1892. godine, u svojoj 125. obljetnici, večeras je na programu u Puli.
– Da interes publike ne jenjava za ovakvim sadržajem govori činjenica da su gotovo u cijelosti rasprodane dvije izvedbe, ona u 17.30 i 20.00 sati, ukupno oko 1200 posjetitelja – poručuju organizatori.
Renomiran i raskošan Saint Petersburg State balet osnovao je fantastični koreograf Konstantin Boyarski 1967. godine. Broji dvadeset plesača koji nose časnu titulu magistra sportova Rusije, a s nastupima na ledu počinju 1995. godine. Od tada do danas ne prestaju fascinirati svojim nastupima na opernim i kazališnim pozornicama diljem svijeta od Europe, SAD-a, Kanade pa čak i do Koreje.

Ulaznice za Orašar možete kupiti na linku; za predstavu u 17.30 i 20.00. sati.

Foto: Press – Orašar

The post Ulaznice za Orašar – Sve je spremno za baletni spektakl appeared first on Scena.hr.

Lidija Kraljić vodi nas do samog izvora emocija: Slučaj Medeja

$
0
0

Zagreb…

Lidija KraljićNa programu kazališta Trešnja za četvrtak, 23. studenog s početkom u 20.00 sati, je predstava Slučaj Medeja. Predstava Slučaj Medeja, nastala kao diplomski ispit, monodrama je koja objedinjuje sedam različitih djela koja progovaraju o liku Medeje. Slučaj Medeja suvremeni je spoj mlade glumice i mitološki ukorijenjenog klasičnog teksta, koji je kroz mnoge metamorfoze ostao jednim od najproblematičnijih kazališnih slučajeva.
Lidija KraljićOvo kazališno rješenje daje Medeji novo suvremeno lice, ništa manje strašno. Energičnom izvedbom glumica Lidija Kraljić vodi nas do samog izvor Medejinih emocija, gdje se bijes, tuga i predrasude iz riječi pretaču u fizički pokret tijela, u formi stiliziranog rituala.
Ima li kazalište još uvijek moć udahnuti novi život i ponovno upaliti svjetlo za tisućljetnu posrnulu heroinu grčkih tragedija?
Slučaj Medeja dotiče prostor mraka koji se otvara u svima nama kada želimo sačuvati ono što nam je najdragocjenije. Na što bismo bili spremni da obranimo ono što želimo zadržati pod svaku cijenu?
Prostor igranja predstave lišen je crvene zavjese i zlatnih ukrasa, ogoljen je poput same Medeje, jednostavan, ukazujući na mogućnost njezine priče i u našem svijetu i u našem vremenu. Intrigantno, najraznovrsnijoj publici svih generacija.

Foto: Press

The post Lidija Kraljić vodi nas do samog izvora emocija: Slučaj Medeja appeared first on Scena.hr.

Audijencija: Goran Koši i Draško Zidar

$
0
0

Gostovanje…

Razgovorna ‘partija šaha’ u predstavi Audijencija koja negdje ispod površine nudi zapravo tragikomičnu sudbinu mnogih tzv. malih ljudi

AudijencijaU nedjelju 19. studenog 2017. godine s početkom u 20.00 sati na programu vinkovačkog kazališta Joza Ivakić je komedija ‘Audijencija‘ redatelja Dražena Ferenčine, u izvedbi Kazališta Virovitica.
Audijencija iz 1975. godine prvi je Havelov komad čiji je glavni lik pisac Vanjek. Vanjekovo je pisanje zabranjeno od strane čehoslovačkog komunističkog režima. Radi se o jednočinki zasnovanoj na dijalogu između glavnog lika i njegovog poslodavca, pivničara Sladeka, zaduženog za špijuniranje svojeg sugovornika. Naizgled običan, prozaičan, gotovo prijateljski razgovor, krije u sebi puno više od puste razmjene, skoro pa, najobičnijih obiteljskih informacija ili muških tajni. Ta mala ‘razgovorna partija šaha’ negdje ispod površine nudi zapravo tragikomičnu sudbinu mnogih tzv. malih ljudi, koji su pristali biti dio jednosmislećeg i u konačnici represivnog aparata i onih koji na to nisu pristali.
Kako je Havel u vrijeme kad je napisao dramu također bio zabranjen pisac, djelo je izvođeno krišom, u sobama umjesto u kazalištima. Intrigantna prošlost komada čini Audijenciju izvrsnim repertoarnim izborom i danas.

IGRAJU: Goran Koši i Draško Zidar
CIJENA ULAZNICE: 40 kuna

Foto: Press

The post Audijencija: Goran Koši i Draško Zidar appeared first on Scena.hr.

Premijera: Tko je Videku napravio košuljicu

$
0
0

Zagreb…

Tko je Videku napravio košuljicuU Zagrebačkom kazalištu lutaka, za petak 24. studenog 2017. godine s početkom u 19.00 sati, na programu je premijera predstave Tko je Videku napravio košuljicu u režiji Zorana Mužića.
‘Tko je Videku napravio košuljicu“ priča je o siromašnom dječaku, najmlađem od sedmero djece, čija majka udovica po cijele dane radi kako bi prehranila obitelj. Novu odjeću dobiva samo najstarije dijete pa mali Videk uvijek nosi odrpanu košuljicu. To ga ne smeta jer najviše voli provoditi vrijeme u prirodi pomažući biljkama i životinjama. On spasi pauka, maloga kosa, nahrani ovcu, ljubazan je prema trnovitom grmu kupine i zahvalan moru na njegovoj svježini. Međutim, od takve igre košuljica se posve podere, ali Videku u znak zahvalnosti pomažu sva bića s kojima se u svojoj dobrodušnosti sprijateljio pa mu naprave novu košuljicu kakvu još nikada nije imao.
Tko je Videku napravio košuljicuPriča o Videku jednostavna je poput slikovnice za najmanji uzrast, ali govori o važnim temama značajnima za svaku dob. Videk nas uči kako se suosjećajan odnos s prirodom stostruko vraća i kako čovjek tek u suradnji s okolišem može ostvariti puninu svoga postojanja. U rimovanoj dramatizaciji Nikole Šimića oživljava cijela priroda u svojoj pojavnosti, a intrigantna scenografija kojom dominira oblik kruga, naglašava prirodna kruženja i sklad prirode, u koji se čovjek mora pokušati uklopiti.
U predstavi glume Jadran Grubišić, Maja Nekić, Dinka Vuković i Borna Galinović. Skladatelj glazbe je Nenad Brkić, autorica lutaka je Neda Ilijević dok scenografiju potpisuje Dinka Jeričević.

Foto: Press – Ines Novković

(Visited 41 times, 1 visits today)

The post Premijera: Tko je Videku napravio košuljicu appeared first on Scena.hr.

Održana premijera predstave Za umrijet od smijeha

$
0
0

Zagreb…

Gordana Gadžić i Marko Torjanac oduševili publiku u Maloj dvorani

Za umrijet od smijehaU Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog, u koprodukciji Teatra Rugantino i Kazališta Planet Art, održana je premijera predstave ‘Za umrijet od smijeha‘ američkog dramskog pisca Christophera Duranga. Adaptaciju potpisuje Marko Torjanac, pretvorivši Durangovu dramu u satiričku fantaziju prenesenu u Hrvatsku 2132. godine.
Provokativno, intrigantno i hrabro, riječi su koje najbolje opisuju opći dojam predstave Za umrijet od smijeha koju je režirao Mario Za umrijet od smijehaKovač. Publika je ovo djelo ispratila ovacijama, a dugačak aplauz kolega i uzvanika dočekao je glumce Gordanu Gadžić i Marka Torjanca i na prijemu nakon predstave.
Premijeri su prisustvovali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević sa suradnicima, predstavnici Ureda Predsjednice RH kao i Ministarstva kulture. Iz glumačkog svijeta kolege su došli vidjeti: Pero Kvrgić, Lela Margitić, Jasna Bilušić i Aleksandar Cvjetković, Slavica Knežević, Za umrijet od smijehaKostadinka Velkovska, Nina Erak, Mladena Gavran, Dubravka Miletić, Dubravka Ostojić, Helena Buljan, Nada Rocco, Vesna Tominac Matačić,
Jasna Palić Picukarić, Željko Vukmirica, Zoran Gogić, Damir Šaban, Luka Dragić te jake mlade glumačke snage. Uz redateljicu Sašu Broz, redatelje su zastupali Petar Krelja i Branko Ivanda.
Premijeru su pogledale i Sandra Švaljek, Ivana Plechinger, Sanja Doležal, Milana Vlaović, Željka Ogresta te brojni drugi.
Predstavu Za umrijet od smijeha možete pogledati na jednoj od repriznih izvedbi 23. i 30. studenoga ili 3., 12., 16. i 17. prosinca, također Mala dvorana KD Vatroslava Lisinskog u 20.00 sati.
Ulaznice su dostupne na www.lisinski.hr i ulaznice.hr.

Foto: Press

(Visited 81 times, 14 visits today)

The post Održana premijera predstave Za umrijet od smijeha appeared first on Scena.hr.

Zašto se Nagrada hrvatskoga glumišta održava 24. studenog?

$
0
0

Zagreb…

Nagrada hrvatskoga glumištaNavršilo se sto pedeset i sedam godina otkada je Vilim Lesić, 24. studenoga 1860. godine, na pozornici Narodnoga kazališta na Markovu trgu u Zagrebu, nakon prekida predstave na njemačkom jeziku, na nagovor Dimitrija Demetra rekao:
– Od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskom jeziku.
Ove će se godine u petak 24. studenoga 2017. godine, s početkom u 20.00 sati, uz izravan prijenos na 2. programu Hrvatske radiotelevizije, na pozornici Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu održati jubilarna 25. dodjela Nagrada hrvatskoga glumišta pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, te pod redovitim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore.
Nagrada hrvatskoga glumištaNa svečanosti će glumici Zdenki Heršak i profesoru emeritusu, maestru Vladimiru Kranjčeviću biti dodijeljena Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje. Nagradu za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dobit će Umjetnička udruga djelovanja u kulturi Arterarij. Bit će dodijeljeno i 26 nagrada za najbolja ostvarenja iz područja dramske, operne, baletne te radijske i televizijske umjetnosti. Redateljica i scenaristica svečanosti je profesorica emerita Ivica Boban, a u programu, među inim, sudjeluju Jasna Bilušić, Ozren Grabarić, Marija Sekelez, Urša Raukar, Doris Šarić Kukuljica, Amar Bukvić, Filip Juričić, Borko Perić, Mia Anočić Valentić, Dajana Čuljak, Zoran Pribičević, Petra Svrtan, Maro Martinović, Jure Radnić, Mia Biondić i Ana Marija Vrdoljak.

Stalnu godišnju Nagradu Hrvatskoga glumišta utemelji su 1992. godine Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatska radiotelevizija i Večernji list d.o.o., uz suutemeljitelje: Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba, Akademiju dramske umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa. Nagradu Hrvatskoga glumišta, uz Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Hrvatsku radioteleviziju, podržavaju Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, Hrvatska gospodarska komora te drugi sponzori i donatori.

Nagrada hrvatskoga glumištaU subotu 24. studenoga 1860. protunjemački nastrojena mladež, isprovocirana netom završenim Bachovim apsolutizmom, dogovorila se je da će kupiti sve karte za izvedbu drame «Peter von Szápár» Charlotte Birch-Pfeiffer na njemačkom jeziku u Narodnom kazalištu na Markovu trgu, te upriličiti prosvjed, kao još jedan u nizu prekida predstava na njemačkom jeziku, koje su sve češće igrane pred gotovo praznim gledalištem. Nakon što se podigao zastor za početak predstave, studenti prava i gimnazijalci krenuli su zviždati i protestirati protiv njemačkoga jezika te bacati pokvarena jaja i trulo voće na pozornicu. Izvedba je morala biti prekinuta. Ilirac i umjetnički ravnatelj kazališta Dimitrija Demeter, zajedno s redateljima Josipom Freudenreichom i Adamom Mandovićem, pred zastor šalje glumca epizodista Vilima Lesića (Moravče kraj Sesveta, 17. IV. 1841. – Stenjevec, Zagreb, 10. IX. 1889.), koji je u predstavi «Peter von Szápár» igrao malenu ulogu, da se obrati mnoštvu. Lesić je stao pred gledatelje i izjavio:
– Od danas će se na zagrebačkoj pozornici glumiti samo na hrvatskom jeziku.
Nikola Andrić piše kako je ‘Lesićeva kratka uloga bila primljena s tolikim oduševljenjem kao nikad prije ni kasnije ikoji umotvor u narodnom kazalištu’. Njegov je nastup dočekan s odobravanjem i imao je jak odjek. Zbog cenzure se o tom događanju malo pisalo. ‘Agramer Zeitung’ od 25. studenoga 1860. navodi kako se ‘subotnja predstava nije mogla održati zbog nekih smetnja’. Nešto više izašlo je u ‘Pozoru’ od 26. studenoga 1860.:
– U subotu imala je biti njemačka predstava u našem kazalištu, pa je to toliku nezadovoljnost probudilo u općinstvu, da je ono glasno i naročito zahtijevalo, da njemački igrači odstupe, pa da se hrvatski predstavlja.
Tomu u čast, 24. studenoga 2017. godine obilježava se kao Dan hrvatskoga glumišta.

Foto: Press

(Visited 13 times, 13 visits today)

The post Zašto se Nagrada hrvatskoga glumišta održava 24. studenog? appeared first on Scena.hr.

Premijera u HNK: Moć sudbine

$
0
0

Split…

Moć sudbineU četvrtak 23. studenog 2017. godine na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split operni će ansambl HNK Split premijerno izvesti operu Giuseppea Verdija Moć sudbine. Kazališni Split pod dirigentskim vodstvom maestra Ive Lipanovića i u redateljskom viđenju Dražena Siriščevića po drugi put u svojoj povijesti prihvaća izazov ove zahtjevne partiture ‘najcjelovitijeg ostvarenja od svih koje nam je Verdi do sada dao, po nadahnuću i bogatoj melodijskoj invenciji, po glazbenoj razradi i orkestraciji’ kako su o djelu pisali suvremenici.
Protagonisti najnovije splitske inscenacije opere koja je značila prekretnicu u maestrovu opusu i najavila remek-djela poput Don Daniela SchillaciCarla, Aide, Otella i Falstaffa su: sopranistica Daniela Schillaci u ulozi Leonore, tenor Zoran Todorovich kao Don Alvaro, splitski nacionalni prvak bas Ivica Čikeš kao Otac Gvardijan, legendarni hrvatski bas-bariton Giorgio Surian kao Don Carlo di Vargas, splitska operna prvakinja mezzosopranistica Terezija Kusanović u ulozi Preziosille, te bas-bariton Ozren Bilušić kao Fra Melitone, uz ostale soliste, Zbor, Orkestar i Balet HNK Split
Autorski tim osim dirigenta Lipanovića i redatelja Siriščevića čine i scenograf Slaven Raos, kostimografkinja Sonja Obradović, koreograf Igor Kirov, zborovođa je Ana Šabašov, a oblikovatelj svjetla Srđan Barbarić.
Verdijeva sudbinska opera o ljubavi, ratu i osveti , njezino “prokletstvo priče” i kod naraštaja glazbenih umjetnika, pjevača, uvijek je budila posebna osjećanja. Iako u značajnoj mjeri kazalište verdijevskog repertoara, HNK Split se tek po drugi put u svojoj bogatoj povijesti odvažuje postaviti Moć sudbine, nakon punih 50 godina i vremena kad su ga postavili dirigent Silvije Bombardelli i redatelj Tomislav Kuljiš.
Moć sudbine tragedija je puna užasa i nesreće u kojoj svi glavni protagonisti na kraju pogibaju. Nije čudo da je Verdi pisao libretistu: „Moramo razmišljati o završetku, kako bismo izbjegli tu količinu mrtvih tijela na pozornici.” Svoja razmišljanja napokon je i ostvario u milanskoj verziji opere iz 1869. godine, koja se i danas najčešće uprizoruje, (praizvedba se zbila u skladateljevoj nazočnosti 1862. godine u St. Peterburgu). U preinaci, Verdi je od smrti spasio jedan lik, ali i tome jednome preživjelome je ostavio stih: „La vita è inferno… Život je pakao!„
Italija i Španjolska sredine 18. stoljeća mjesto su radnje opere. Ljubav Leonore de Vargas i Don Alvara nailazi na protivljenje njenog oca markiza di Calatrave kojeg Alvaro nehotice usmrćuje. Leonora se povlači u samostan, no tamo ne pronalazi mir niti zaborav na svoju veliku ljubav. Njezin brat Don Carlo, progonjen željom za osvetom ubojice svoga oca pod lažnim imenom se priključuje španjolskoj vojsci, kao i Alvaro s kojim sklapa prijateljstvo. No, saznavši naposljetku njegov pravi identitet progoni ga, pronašavši ga nakon punih sedam godina. U tragičnom finalu pogibaju svi protagonisti, uključujući i Leonoru ispred čijeg se samostana odvio finalni dvoboj.

Foto: Press – Vladimir Resner autor plakata predstave Moć sudbine

(Visited 16 times, 16 visits today)

The post Premijera u HNK: Moć sudbine appeared first on Scena.hr.


Predstava Nosorog u sklopu ‘Noći kazališta’

$
0
0

Joza Ivakić…

NosorogU subotu 25. studenog 2017. godine, s početkom u 20.00 sati, na programu kazališta Joza Ivakić je predstava E. Ionescoa: Nosorog. Režiju i adaptaciju potpisuje Snežana Trišić, a predstava je u izvedbi Narodnog pozorišta u Kikindi.
Predstava Nosorog izvodi se u sklopu 9. po redu manifestacije ‘Noć kazališta’.
Nosorog (fra. Rhinocéros) je drama napisana 1959. Pripada dramskoj školi poznatoj kao Teatar apsurda. Tijekom 4 čina drame, Nosorogstanovnici malog, provincijskog francuskog grada pretvaraju se jedan po jedan u nosoroge. Bérenger marginalac, glavni lik drame, u toj situaciji izdvaja kao moralna vertikala, postojani vojnik čovječanstva, promatra stanovnike kako se jedan po jedan pretvaraju u nosoroga dok on sam ostaje nepromijenjen protiv tog vala konformizma. Baš u ovoj drami, Ionesco silno izražava svoj strah prema ideološkom konformizmu, inspiriranoj usponom Željezne garde u Rumunjskoj za vrijeme 1930-ih.
Nosorog je dramska studija o epidemiji potrebe za pripadanjem većini, u kojoj potpuno suluda metamorfoza (malo)građanina u nosoroga sa svakim novim pripadnikom postaje lavina da bi se pretvorila u sustav kojem se više nitko ne može suprotstaviti. Jesmo li zaista svi mi – nosorozi?
CIJENA ULAZNICE: 40 kuna

O Noći kazališta 2017.
Kao i proteklih godina, ova hvale vrijedna manifestacija, koju je pokrenulo Narodno sveučilište Dubrava uz pomoć partnera iz cijele zemlje i ove godine okupit će veliki broj sudionika iz svih krajeva naše zemlje te se očekuje još veća posjećenost nego proteklih godina.
Ovogodišnja, deveta po redu Noć kazališta sadržava najbogatiji program do sada, a održat će se 25. studenoga 2017. godine. U njoj će sudjelovati 80-ak kazališnih institucija i organizacija: nacionalna kazališta, javna i nezavisna kazališta, druge javne ustanove u kojima se odvija kazališna djelatnost te amaterske kazališne skupine, u pedesetak mjesta u Republici Hrvatskoj. Najbogatiji popratni program manifestacije do sada, održavat će se od 16. do 26. studenog, a uključivat će stručne tematske okrugle stolove, izvedbe kazališnih predstava na više mjesta i lokacija u zemlji te raznovrstan popratni program.
Europska noć kazališta, ove godine poprima oblik množine – noći kazališta – koje su započele 4. i 5. studenog 2017. godine u Bugarskoj, nastavljaju se 18. studenog u Češkoj, Slovačkoj, Austriji i Bosni i Hercegovini, a završavaju 25. studenog u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Na ovaj način, Europa proteže aktivnosti popularizacije i vidljivosti kazališne djelatnosti na cijeli mjesec studeni, omogućavajući time i međunarodnu cirkulaciju zainteresirane publike.

Foto: Press

(Visited 22 times, 3 visits today)

The post Predstava Nosorog u sklopu ‘Noći kazališta’ appeared first on Scena.hr.

Maša i Božić Sanje Pilić dobit će svoje kazališno uprizorenje

$
0
0

Trešnja…

Ivan Leo Lemo– Posebno inspirativno mi je bilo raditi s pomlađenim ansamblom kazališta Trešnja u jednostavnoj priči, ali zahtjevnoj formi. Prvi dio predstave je koreodramski gdje su novi mladi glumci odlično obavili složene koreografske zahtjeve Lea Mujića, te u cijeloj predstavi pjevaju, plešu i glume. Na svim umjetnicima je duhovna odgovornost da i mladu i odraslu publiku podsjete na temeljne vrijednosti čovjeka, čovječnosti i čovječanstva, a to je širenje ljubavi, tolerancije i empatije – rekao je Ivan Leo Lemo.
Nagrađivana spisateljica za djecu i mlade, Sanja Pilić, autorica je popularnog serijala priča o djevojčici Maši, a uoči najljepšeg praznika u godini njenu priču ‘Maša i Božić‘ redatelj Ivan Leo Lemo, u suradnji s koreografom Leom Mujićem, uprizorit će u kazalištu Trešnja.
Redatelj Ivan Leo Lemo je predstavu najavio kao urbanu pastoralu koja će pokazati prave vrijednosti Božića. U središtu priče je osmogodišnja Maša, radoznala, vesela i zaigrana djevojčica koja želi oživjeti božićnu čaroliju.
– Predstava ‘Maša i Božić’ pokušat će pripremiti mladu publiku za nadolazeće blagdane. Uz sve veći pritisak konzumerizma često zaboravljamo temeljne vrijednosti Božića. Zato je tu djevojčica Maša da ih svojim zlatnim srcem i ljubavlju prema svim ljudima, a posebno prema starima i siromašnima, na to podsjeti. Maša ne pristaje na to da će neki ljudi Božić provesti sami i tužni, zato uz pomoć prijatelja organizira proslavu za cijelo susjedstvo kako bi svima približila ljepote Božića – poručuju iz kazališta.
– Drago mi je da će se moja priča o Maši uprizoriti u kazalištu Trešnja koje rado i sama posjećujem. Nadam se da će predstava razveseliti djecu i njihove roditelje – rekla je spisateljica Sanja Pilić.
Maša i BožićKao u pričama, tako i u predstavi, djeca će se zasigurno prepoznati u Mašinim zgodama i skupa s njom veseliti se zimskim radostima koje dolaze. U ulozi Maše je Karla Brbić koja je rekla da je kroz rad na predstavi ‘naučila da ponekad treba, kako naš redatelj kaže, ‘mašizirati’ svijet oko sebe jer samo tako može biti bolji’.
Narator je Silvio Mumelaš, a ansambl predstave čine Marijana Mikulić, Paško Vukasović, Tamara Garbajs, Jure Radnić, Luka Bulović, Ana Vučak, Dubravka Lelas i Kruno Bakota.
Scenografkinja predstave je Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a glazbu je skladao Zvonimir Dusper.
Predstava je namijenjena za djecu stariju od tri godine. Svečana premijera će se održati 1. prosinca 2017. godine. Tijekom cijelog prosinca i početkom siječnja predstava će igrati za građanstvo, škole i vrtiće.

Foto: Press – Damil Kalogjera

(Visited 28 times, 28 visits today)

The post Maša i Božić Sanje Pilić dobit će svoje kazališno uprizorenje appeared first on Scena.hr.

Dodijeljene su Nagrade hrvatskoga glumišta, a nagrađeni su:

$
0
0

Zagreb…

Nagrade hrvatskoga glumištaU Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu danas je održana jubilarna 25. dodjela Nagrade hrvatskoga glumišta pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, te pod redovitim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore.
Nagrade za najbolje predstave pripale su dramskoj predstavi “Črna mati zemla” Zagrebačkog kazališta mladih, predstavi za djecu i mlade “Sherlock Holmes” Zagrebačkoga kazališta mladih, baletu “Gospoda Glembajevi” Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu te opera “Otello” Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Nagrade hrvatskoga glumišta

Nagrada za najbolju režiju dramske predstave pripala je Dori Ruždjak Podolski za režiju predstave “Črna mati zemlja” Zagrebačkog kazališta mladih, za najbolje dirigentsko ostvarenje u operi Filipu Pavišiću za dirigiranje opere „Tosca” u produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku te za najbolje koreografsko ostvarenje u baletu Leu Mujiću za koreografiju “Gospode Glembajeva” u produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.

DOBITNICI NA 25. DODJELI NAGRADA HRVATSKOGA GLUMIŠTA

Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje na području dramske umjetnosti: glumici ZDENKI HERŠAK
Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje na području operne umjetnosti: maestru VLADIMIRU KRANJČEVIĆU
Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti: Umjetničkoj udruzi djelovanja u kulturi ARTERARIJ za autorski projekt “Pogledaj me”

NAGRADE ZA NAJBOLJA OSTVARENJA IZ PODRUČJA DRAMSKE, RADIJSKE I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI

Najbolja dramska predstava u cjelini:
ČRNA MATI ZEMLA Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih

Najbolje redateljsko ostvarenje u drami:
DORA RUŽDJAK PODOLSKI za režiju predstave „Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih

Najbolja glavna ženska uloga u drami:
JASNA ANČIĆ za ulogu Žene u predstavi „Ostavljam te” prema motivima Edwarda Albeeja „Marriage play” u režiji Matjaža Latina i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta Zadar

Najbolja glavna muška uloga u drami:
BORKO PERIĆ za ulogu Frane u predstavi „Jedan sluga, dva gospodara” Richarda Beana u režiji Vite Taufera i produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba

Najbolja sporedna ženska uloga u drami:
URŠA RAUKAR za ulogu Bake u predstavi „Črna mati zemla” Kristijana Novaka / Tomislava Zajeca u režiji Dore Ruždjak Podolski i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih

Najbolja sporedna muška uloga u drami:
SINIŠA POPOVIĆ za ulogu Nikole u predstavi „Ljudi od voska” Mate Matišića u režiji Janusza Kice i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu

Izuzetno ostvarenje glumice do 28 godina:
ANA MARIJA VESELČIĆ za ulogu u predstavi „Zbunjoza” Mariusa von Mayenburga u režiji Ivana Plazibata i produkciji Kazališta Playdrama iz Splita uz produkcijsko sudjelovanje Gradskog kazališta mladih Split

Izuzetno ostvarenje glumca do 28 godina:
ROBERT BUDAK za ulogu u predstavi „Taksimetar” Gorana Vojnovića u režiji Matka Raguža i produkciji Teatra Exit iz Zagreba

Najbolja lutkarska predstavu ili predstava za djecu i mlade:
SHERLOCK HOLMES Ane Tonković Dolenčić prema motivima i likovima pripovijetki i romana Arthura Conana Doylea u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih

Najbolja glumica u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade:
ANJA ĐURINOVIĆ za ulogu u predstavi „Igra se nastavlja” Grigora Viteza u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj iz Zagreba

Najbolji glumcac u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade:
SINIŠA NOVKOVIĆ za ulogu u predstavi „Od atoma do stanice” Siniše Novkovića u režiji Siniše Novkovića i produkciji Gradskog kazališta mladih Split

Najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolja dramatizacija, adaptacija, dramaturška obrada teksta ili dramaturgija predstave
HRVOJE IVANKOVIĆ za dramaturški koncept i oblikovanje teksta te IVICA BOBAN za dramaturšku obradu teksta „Marin Držić – Viktorija od neprijatelja” premijerno izvedenog na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama

Najbolje glumačko ostvarenja u radio drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine):
OZREN GRABARIĆ za ulogu u radio drami „Mrtve duše, 3. dio” Nikolaja Vasiljeviča Gogolja

Najbolje redateljsko ostvarenje u TV drami (dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine):
GORAN KULENOVIĆ za režiju TV serije „Crno – bijeli svijet” (2. sezona – 1. epizoda);

NAGRADE ZA NAJBOLJA SCENOGRAFSKA I KOSTIMOGRAFSKA OSTVARENJA U DRAMI, OPERI ILI BALETU

Najbolja kazališna scenografija:
DINKA JERIČEVIĆ u operi „Tosca” Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića, u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku

Najbolja kazališna kostimografija:
MANUELA PALADIN ŠABANOVIĆ u baletu „Gospoda Glembajevi” na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu

NAGRADE ZA NAJBOLJA OSTVARENJA IZ PODRUČJA OPERNE UMJETNOSTI

Najbolja operna predstava u cjelini:
OTELLO Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa, u režiji Marina Blaževića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca, Rijeka

Najbolje dirigentsko ili redateljsko ostvarenje u operi:
FILIP PAVIŠIĆ za dirigiranje opere „Tosca” Giacoma Puccinija u režiji Ozrena Prohića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Osijeku

Najbolja ženska uloga u operi:
LANA KOS za ulogu Elvire u operi „Ernani” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Giancarla del Monaca i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu

Najbolja muška uloga u operi:
LJUBOMIR PUŠKARIĆ za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi „Don Carlo” Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Elija Boncompagnija, u režiji Dereka Gimpela i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu

Izuzetno ostvarenje u operi umjetnika do 30 godina:
MATIJA MEIĆ za ulogu Figara u operi „Figarov pir” Wolfganga Amadeusa Mozarta pod dirigentskim vodstvom Natalie Murray Beale, u režiji Mauricija Garcíe Lozana i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu

NAGRADE ZA NAJBOLJA OSTVARENJA IZ PODRUČJA BALETNE UMJETNOSTI

Najbolja baletna predstavu u cjelini:
GOSPODA GLEMBAJEVI prema Miroslavu Krleži na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;

Najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje u baletu:
LEO MUJIĆ za koreografiju i režiju baleta „Gospoda Glembajevi” na odabranu glazbu Ludwiga van Beethovena i Sergeja Rahmanjinova u produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu

Najbolja ženska uloga u baletu:
IVA VITIĆ-GAMEIRO za ulogu Julije u baletu „Romeo i Julija” na glazbu Sergeja Prokofjeva u koreografiji i režiji Patricea Barta i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu

Najbolja muška uloga u baletu:
TOMISLAV PETRANOVIĆ za ulogu Ahmeda Nurudina u baletu „Derviš i smrt” na glazbu Gorana Bojčevskog u koreografiji i režiji Igora Kirova i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu

Izuzetno ostvarenje u baletu umjetnika do 28 godina:
MARTA KANAZIR za ulogu Titanije u baletu „San Ivanjske noći” na glazbu raznih autora u koreografiji i režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci

Foto: Scena.hr

(Visited 309 times, 313 visits today)

The post Dodijeljene su Nagrade hrvatskoga glumišta, a nagrađeni su: appeared first on Scena.hr.

Matea Milas: Dinko Bogdanić je izvrstan pedagog i drag čovjek

$
0
0

Balerina…

Matea je na dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta došla u pratnji poznatog koreografa

Matea Milas, Dinko BogdanićBalerina Baleta HNK Split, Matea Milas, bila je nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenja mladih umjetnica u baletnoj umjetnosti za ulogu Effy u baletu La Sylphide. Talentirana i lijepa balerina nije osvojila Nagradu hrvatskog glumišta, no kaže da nije razočarana.
– Biti nominiran za Nagradu hrvatskog glumišta je velika čast i zaista je jedan poseban trenutak biti ovdje – rekla je Matea za portal Scena.hr. Matea je na dodjelu došla u pratnji poznatog koreografa Dinka Bogdanića.
Dinko Bogdanić– Dinko Bogdanić je izvrstan mentor. Od Dinka sam puno naučila – od odnosa prema poslu do posvećenosti. On je jedan jako strastven čovjek, veliki profesionalac, izvrstan pedagog i drag čovjek – naglasila je Matea, a za portal Scena.hr ispričala zašto je zavoljela balet…
– Balet je jedna divna bajka. Važna je velika volja, puno rada i truda. Vježbam svaki dan, a nedjeljom mislim na balet. To je jako naporno i intenzivno, ali taj trud se doista isplati. Divan je osjećaj biti na sceni i donijeti ljudima radost i sreću, odvesti ih u neki drugi svijet – zaključila je Matea za portal Scena.hr. Dodjela Nagrade hrvatskog glumišta bila je u petak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Više o nagrađenima možete pročitati na linku.

Foto: Scena.hr

(Visited 263 times, 4 visits today)

The post Matea Milas: Dinko Bogdanić je izvrstan pedagog i drag čovjek appeared first on Scena.hr.

Kakva majka, takva kći – obilježavanja 60. godišnjice smrti Marije Jurić Zagorke

$
0
0

Zagreb…

Kakva majka, takva kćiBudući da se ove godine obilježava 60.godišnjica smrti Marije Jurić Zagorke, kazalište ‘Smješko‘ će na njezinu godišnjicu smrti 29. studenog 2017. godine s početkom u 20.00 sati, održati predstavu ‘Kakva majka,takva kći‘ -duodramu o životu Marije Jurić Zagorke u maloj dvorani Lisinski.
Za ulogu majke Josipe Jurić, Mirta Zečević je nominirana za 25.Nagradu Hrvatskog Glumišta – najbolja umjetnička ostvarenja – glavna dramska uloga.
Upoznajte djetinjstvo i mladost Marije Jurić Zagorke
Kazalište ‘Smješko’ pred publiku donosi duodramu ‘Kakva majka, takva kći’, o djetinjstvu i mladenačkim danima Marije Jurić Zagorke te njezinom odnosu s majkom Josipom Jurić, rođenom Domin. Autorica teksta je Frana Marija Vranković, režiju potpisuje Jasmin Novljaković, a u predstavi igraju Mia Krajcar i Mirta Zečević.
Kazalište ‘Smješko’ upravo ovom predstavom pokreće scenu za publiku 15+, u kojoj će prikazivati dokumentarno-igrane drame o životu osoba koje su obilježile hrvatsku kulturnu scenu. “Kakva majka, takva kći” nastala je uz korištenje arhivske građe, romana “Kamen na cesti” te Zagorkinih biografskih zapisa. Predstava „Kakva majka, takva kći“ prati turbulentan suživot Marije i njezine majke Josipe od Zagorkinog rođenja 2. ožujka 1873. u kuriji Negrovec do njihovog posljednjeg susreta na sprovodu Marijine mlađe sestre Dragice, u Krapini 16. studenog 1897. godine.

Kazalište „Smješko“ I Sezona 2016./2017.
KAKVA MAJKA, TAKVA KĆI
Tekst: Frana Marija Vranković
Režija: Jasmin Novljaković
Glazba: Damir Šimunović
Igraju: Mia Krajcar (Marija Jurić – Zagorka) i Mirta Zečević (Josipa Jurić rođ. Domin)
Majstorica perike: Marija Bingula
Inspicijent, majstor tona i rasvjete: Domagoj Klasić

Foto: Press

(Visited 55 times, 6 visits today)

The post Kakva majka, takva kći – obilježavanja 60. godišnjice smrti Marije Jurić Zagorke appeared first on Scena.hr.

Viewing all 1535 articles
Browse latest View live